Sutra summit NATO-a, Bush traži ulaganje u obranu

Program američkog predsjednika Georgea W. Busha na summitu NATO-a uključivat će i vršenje pritiska na članice Saveza da povećaju trošenje na obranu.

Pročitajte i ovo Jasan stav Šef NATO-a: S Trumpom palimo turbopogon TEKTONSKI POREMEĆAJI Trump donosi geopolitički potres: Zna se i tko je prvi na udaru

Predsjednikovi suradnici kažu da su mnogi američki saveznici loše opremljeni za moderne vojne operacije. Izdaci za obranu nekih NATO partnera su manji od polovice onih u Sjedinjenim Državama mjereno postotkom bruto domaćeg proizvoda.

Bush danas kreće u posjet Estoniji. Razgovori o Afganistanu gdje NATO ima 32.000 vojnika koji se bore s talibanima i obnavljaju zemlju najvjerojatnije će dominirati susretom na vrhu.

Bushova se admnistracija, međutim, nada iskoristiti pouke NATO-ve prve velike borbene misije da se zauzme za veću obrambenu potrošnju.

Nicholas Burns, podtajnik za politička pitanja u State Departmentu i bivši američki veleposlanik u NATO-u, rekao je da će Bush, kako je to činio i na NATO-ovim summitima u Istanbulu 2004. i Pragu 2002., nastojati potaknuti veće trošenje na borbene sustave i naoružanje "što je apsolutno nužno za uspjeh na modernom bojnom polju i u modernim mirovnim operacijama". 

Iako se ovaj summit neće baviti proširenjem, očekuje se potvrda NATO-ove politike otvorenih vrata.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer prošli je tjedan na konferenciji za novinare najavio da će Hrvatska sa summita dobiti ohrabrujući signal. 

"Ne mogu unaprijed reći što će biti u završnoj deklaraciji, okvirna poruka je ohrabrujuća, a kako će točno glasiti o
tome još raspravljaju države članice", rekao je Scheffer na
konferenciji za novinare upitan raspravlja li se o datumu kada će biti upućen poziv za članstvo zemljama koje sudjeluju u Akcijskom planu za članstvo (MAP) - Hrvatskoj, Makedoniji i Albaniji.

Američki predsjednik George W. Bush prošli je mjesec u Washington prilikom posjeta hrvatskog premijera Ive Sanadera izjavio da bi 2008. godina bila dobar datum za pridruživanje Hrvatske NATO-u. Zasad još nije formalno odlučeno kada će se sljedeći summit održati, a najvjerojatnije će to biti u proljeće 2008. godine, kada bi Hrvatska
mogla dobiti pozivnicu.

Jedna od glavnih tema summita u Rigi bit će stanje u Afganistanu, gdje NATO ima preko 30.000 raspoređenih vojnika, što je dosad najveća operacija u povijesti toga Saveza. Snage NATO-a svakodnevno su suočene s napadima pobunjenika, osobito na jugu zemlje.

Zapovjednici NATO-a u Afganistanu žale se na restrikcije koje su zemlje članice nametnule svojim vojnicima na terenu i koje onemogućavaju prikladan odgovor savezničkih vojnika na napade talibana. Postoji nekoliko vrsta takvih restrikcija. 

Primjerice, Njemačka, Italija, Španjolska i još neke zemlje ne dopuštaju svojim vojnicima da interveniraju izvan područja u kojima su raspoređeni. 

Druga vrsta restrikcija koje koristi većina zemalja jest da su uvedene obvezne konzultacije s nacionalnim vladama prije nego što vojnici mogu biti upućeni u krizno područje, što znatno usporava pravodobne reakcije. Uz to, mnoge zemlje odbijaju sudjelovati u noćnim akcijama ili u operacijama iznad određene nadmorske visine, jer njihovi vojnici nemaju odgovorajuću opremu.

Scheffer je izjavio da je uklanjanje takvih restrikcija važnije i od dovođenja novih snaga u Afganistan. "Mislim da bi se u Rigi trebalo naglasiti da će u hitnim situacijama svaki saveznik priteći u pomoć drugom savezniku. Sve snage trebale bi se moći premještati s jednog u drugi kraj zemlje, mislim da je to dostižno", istaknuo je u petak Scheffer na konferenciji za novinare u Bruxellesu.

On je rekao da će se Savez zauzeti za jačanje partnerstva sa zemljama s kojima NATO već surađuje u Afganistanu i drugdje, s Australijom, Japanom, Južnom Korejom i Novim Zelandom.

Ovo je prvi summit NATO-a koji se održava na teritoriju bivšeg
Sovjetskog Saveza. Latvijske vlasti su proglasile čitavi sljedeći tjedan neradnim, kako bi olakšali posao snagama reda.