Suđenje Šešelju se nastavlja, sa ili bez njega

Nakon što se Šešelj (52) prošle srijede, tvrdeći da je preslab, odbio pojaviti na predraspravnom ročištu unatoč izričitom upozorenju Suda da se njegov nedolazak smatra ometanjem postupka, Haški mu je sud privremeno ponovno nametnuo branitelje po službenoj dužnosti.

Pročitajte i ovo Wikileaks objavio tajne dokumente WikiLeaks: Šef Haaga špijunirao Miloševića Okrugla godišnjica 10 godina od kraja Miloševića: Najveći problem Srbije je nijekanje

Šešelju je, uz to, Sud naložio da do petka pisanim putem ili usmeno u ponedjeljak prije početka suđenja obrazloži svoje ponašanje kako bi suci mogli donijeti trajnu odluku o nametanju branitelja.

Šešelj je, suprotno svojim tvrdnjama, prema informacijama koje je Vijeću ovog tjedna dostavilo Tajništvo suda, vrijeme u pritvoru kratio družeći se sa zatvorenicima, šetajući se na svježem zraku i normalno komunicirajući, bez vidljivih znakova iscrpljenosti zbog gladovanja.

Prema utvrđenom rasporedu suđenja haško tužiteljstvo u ponedjeljak bi trebalo iznijeti uvodne riječi u kojima će izložiti teze optužnice i pregled dokaznog materijala, a dan kasnije Šešelju je odobreno obraćanje Vijeću koje nije pod zakletvom. Prvog svjedoka tužiteljstvo će izvesti 6. prosinca, a smatraju da će im trebati oko 100 radnih dana za iznošenje dokaza tužiteljstva.

Šešelju će se suditi po smanjenom opsegu optužnice nakon što je sudsko vijeće iz optužnice isključilo dijelove koji ga terete za ratne zločine počinjene u zapadnoj Slavoniji, te u više gradova u BiH, uključujući Brčko, Bijeljinu i Bosanski Šamac.

Suđenje je bilo izvorno zakazano prvo za listopad, potom za početak studenoga, ali je početak suđenja odgađan zbog niza razloga. Među ostalim, i zbog toga što je Žalbeno vijeće Haškog suda neposredno prije posljednjeg zakazanog datuma izmijenilo odluku prvostupanjskog vijeća o nametanju branitelja i optuženom vratilo pravo da se brani sam s tim da se branitelj može reaktivirati ako Sud ocijeni da Šešelj pokušava ometati vođenje postupka svojim ponašanjem. Za njegove branitelje u pripravnosti imenovani su britanski odvjetnici David Hooper i Andreas O'Shea.

Haški sud 2003. optužio je vođu srpskih radikala za progon i zločine počinjene tijekom rata na području Hrvatske i BiH, kao i za etničko čišćenje Hrvata s područja Vojvodine. Zločini su, prema navodima optužnice, počinjeni u sklopu udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio etničko čišćenje nesrpskog stanovništva i pripajanje trećine Hrvatske i velikog dijela BiH tzv. 'velikoj Srbiji'. Ideju 'velike Srbije' u granicama Virovitica-Karlovac-Karlobag zagovarao je u javnim nastupima sam Šešelj. 

Prema optužnici, sudjelovao je u ratnoj propagandi i poticao mržnju prema nesrpskom stanovništvu, pozivajući u govorima na izgon i prijetnje Hrvatima iz dijelova Vojvodine čime je potaknuo kampanju progona vojvođanskih Hrvata. Između kolovoza 1991. i rujna 1993. Šešelj je sudjelovao u 'zajedničkom zločinačkom pothvatu' uz bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića te političkog i vojnog zapovjednika bosanskih Srba, Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

Vođa srpskih radikala, po optužnici, sudjelovao je u formiranju srpskih dobrovoljačkih postrojbi koje je poticao da haraju i čine zločine u Hrvatskoj i BiH. Šešelj je unovačio i predvodio srpsku paravojnu skupinu koja je sudjelovala u pokolju više od 250 bolesnika koji su 1991. bili izvedeni iz vukovarske bolnice, navodi se još u optužnici. Tereti ga se i za 'govor mržnje' u Vukovaru u studenome 1991. 

6. svibnja 1992. u govoru u vojvođanskom mjestu Hrtkovci pozvao je na izgon Hrvata, čitajući popis imena onih koji bi trebali otići u Hrvatsku. Nakon njegova govora, kaže se u optužnici, u Hrtkovcima je započela kampanja etničkog čišćenja i tijekom sljedeća tri mjeseca mnogi su nesrbi zlostavljani i prisiljeni prijetnjama na odlazak iz Vojvodine, a njihove domove pljačkali su i naseljavali Srbi.

Trogodišnji pritvor Šešelj iskoristio za odugovlačenje postupka

Gotovo tri godine koje je proveo u haškom pritvoru čekajući početak suđenja Šešelj je iskoristio je kako bi ispitao granice izdržljivosti haških sudaca podnošenjem nebrojenih prigovora i podnesaka, koristeći sve pravne mogućnosti za odugovlačenje i opstrukciju postupka.

Jedini je optuženik koji je tražio da se pred Haškim sudom brani sam i od dolaska u pritvor 24. veljače 2004. zatrpao je suce s oko 200 podnesaka koji u pravilu višestruko premašuju dopušteni broj riječi i pisani su rukopisom na ćirilici. Šešelj se, naime, dosljedno odbija služiti računalom zbog 'straha od strujnog udara'.

Ročišta je ometao prigovorima kako ne razumije izraze kao što su 'točka; obrana; zapadni Srijem; suradnja' tražeći da mu se svi materijali prevode na 'srpski jezik koji jedino razumije'. 

Više je puta bio opomenut da proizvodi 'previše decibela' u sudnici, odnosno da njegov preglasni govor remeti koncentraciju i praćenje prijevoda te ometa rad suda. Zamjeralo mu se i neprimjereno ponašanje u sudnici.

U znak prosvjeda zbog neispunjavanja njegovih zahtjeva Šešelj je napuštao sudnicu ili se redovito odbio ustajati prilikom ulaska sudskog vijeća u sudnicu. Posljednji potez povukao je 10. studenoga kada je započeo štrajk glađu zbog neispunjenja nekoliko zahtjeva, uključujući registriranje njegovih pravnih savjetnika pri Haškom sudu, dostavljanja dokumenata isključivo 'na papiru i na srpskom jeziku', kao i ukidanja odluke o imenovanju branitelja u pripravnosti.

Protekle tri godine predraspravnih ročišta Šešelj je obilježio i
nizom uvreda na račun sudionika postupka. Tako je ulazak u sudnicu uglednog njemačkog suca Wolfganga Schomburga, koji ga je oslovljavao s 'doktore Šešelj' (podsjećajući da je optuženi doktor prava) komentirao riječima da se osjeća miris plina. 

Jednog od nametnutih branitelja, britanskog odvjetnika Davida Hoopera zbog tradicionalne odvjetničke vlasulje opisao je kao špijuna 's ptičjim gnijezdom na glavi, lažno predstavljenog kao branitelja, čiji je zapravo zadatak onemogućiti njegovu obranu'.

Prvi Šešeljev 'branitelj u pripravnosti' beogradski odvjetnik
Aleksandar Lazarević na drugom je sudu Šešelja tužio za klevetu jer je tvrdio da Lazarević s tajništvom suda sudjeluje u 'kriminalnoj raboti' podjele novca namijenjenog obrani.

Tražio da se suci 'pristojno građanski oblače' jer ga 'frustrira što su suci obučeni u čudna odijela koja ga podsjećaju na inkviziciju Katoličke crkve' ili pak na 'gestapovske i SS odore'. Također je tvrdio da ga 'klanjanje sudaca podsjeća na neki sotonistički ritual'. Šešelj je ove godine Haškom sudu ispostavio i elaborirani račun za rad njegova 25-članog stručnog tima na dosadašnjoj pripremi obrane u iznosu od 2.4 milijuna dolara. Radi se o osobama koje su većinom članovi vodstva njegove stranke.

Šešelj se tijekom boravka u pritvoru pojavio i kao svjedok na jednom haškom suđenju, onom protiv Slobodana Miloševića. Unatoč upozorenju sudaca da iznosi samooptužujuće izjave, Šešelj je tijekom tog suđenja isticao da su se radikali 'kao jedina srpska politička stranka' oduvijek zalagali za 'veliku Srbiju'. Uz to je naglašavao kako je on osobno 1991. zagovarao protjerivanje Hrvata iz Vojvodine, objašnjavajući kako je potrebna osveta nad Hrvatima u Srbiji za protjerivanje Srba iz Hrvatske.

'Ako je Tuđman protjerao Srbe, Srbija treba protjerati Hrvate', rekao je tada Šešelj. Ustvrdio je kako se on pritom zalagao za 'civiliziranu razmjenu stanovništva', ali i dodao kako je ona bila manje civilizirana od željene.

Šešelj je u svom višetjednom svjedočenju objašnjavao kako su u bivšoj Jugoslaviji živjeli 'Srbi pravoslavci, Srbi katolici, Srbi muslimani, Srbi protestanti i Srbi ateisti' te kako su 'Hrvati nastali od Srba katolika pod utjecajem Vatikana'. Suci su takvo svjedočenje na koncu prekinuli zbog besmislenosti.