Kineske vlasti godinama su tajile stravičnu brojku poginulih nakon pucanja brane Banqiao. Brana je popucala 8. kolovoza 1975. godine nakon jakih kiša koje je sa sobom donio tajfun Nina. Riječ je o jednoj od najvećih nesreća u povijesti, ne samo Kine, već i svijeta.
Podijelite
Ukupna brojka poginulih uslijed pucanja brane, ali i od posljedica gladi i bolesti nakon stravične nesreće narasla je na 230.000 ljudi.
Uoči tog kobnog 8.kolovoza 1975. godine radici su očajnički pokušavali popraviti branu, nakon snažnih kiša koje je donio tajfun Nina. Nakon što je poharao Tajvan, tajfun se obrušio na kopno. Iako se očekivalo da će tajfun oslabiti, on je skrenuo na sjever i proizveo više kiše na tom području, nego što padne u godinu dana.
Iako je vodostaj rijeke premašio kapacitet brane, vlasti nisu bile zabrinute, jer su bile uvjerene kako je brana, koju su izgradili Rusi, sigurna i konstruirana za svaku katastrofu. No, na žalost, to nije bilo tako, prenosi Ozy.com.
Chen Xing, jedan od vodećih kineskih hidrologa, sa zabrinutošću je promatrao izgradnju brane Banqiao 1952. godine. Predsjednik Mao Zedong, željan modernizacije zemlje, naredio je gradnju brana diljem Kine, kako bi unaprijedio zemlju, zaposlio ljude i ukrotio rijeke.
Xing je bio jedan od onih koji su upozoravali da se brane grade brzo i nepromišljeno. Na kraju je proglašen desničarskim oportunistom, zaradivši otkaz.
Do 17. kolovoza polavama je bilo pogođeno više od milijun ljudi, a voda se povukla tek za nekoliko tjedana. Iza sebe je ostavila opustošeno područje i na desetke tisuća mrtvih.
Vlast je tajila nesreću godinama, sve dok 1989. godine kinesko Ministarstvo vodnih reasursa i elektroprivrede nije objavilo izvješće u kojem su naveli da je proboj brane uzrokovao smrt više od 85.000 ljudi.
Studija kineskih znanstvenika, koji su, pretpostavlja se, imali pristup tajnim vladinim izvješćima, iz 1987. godine, je otkrila ukupnu brojka poginulih.
Brana u Kini, Ilustracija (Foto: LIU JIN / AFP)Foto:
LIU JIN / AFP
Naveli su da je brojka uslijed pucanja brane, ali i od posljedica gladi i bolesti nakon stravične nesreće narasla na 230.000 ljudi.
Iako se radilo o tada najsmrtonosnijoj nesreći na svijetu, kontrola komunističke partije nad medijima tada je bila apsolutna, što se pokazalo i na ovom slučaju.
Zastava Komunističke stranke, Kina (Foto: WANG ZHAO / AFP)Foto:
WANG ZHAO / AFP