Sto godina nakon izbijanja španjolske gripe, znanstvenici kažu da su naučene neke lekcije iz najsmrtonosnije pandemije u povijesti, ali i da svijet bez obzira na to nije spreman za novoga globalnog ubojicu.
Pročitajte i ovo
Posebno upozoravaju kako bi otpornost na antibiotike i klimatske promjene mogle zakomplicirati neku buduću pandemiju.
"Globalno stanovništvo sve je starije, mnogi žive s nekim kroničnim bolestima, uključujući gojaznost i dijabetes", kaže Carolien van de Sandt s instituta za infekcije i imunitet Sveučilišta u Melbourneu.
Znanstvenici predviđaju da će iduća pandemija gripe vjerojatno biti soj ptičje gripe koji se prenosi na ljude i da će se svijetom širiti brzo putem zračnog prometa, kakvog u doba španjolske gripe nije bilo. Mogla bi ubiti, kažu, do 150 milijuna ljudi.
Van de Sandt i njezin tim analizirali su podatke o španjolskoj gripi koja je 1918. harala svijetom, ali i kasnije pandemije - azijsku gripu 1957., hongkonšku 1968. i svinjsku 2009. godine.
Suprotno od većine drugih zemalja, upletenih u Prvi svjetski rat i s posljedičnom cenzurom u medijima, Španjolska je bila neutralna i ondje se mnogo pisalo o bolesti. To je mnoge navelo na zaključak da je bolest krenula iz Španjolske, a ime je ostalo.
Danas se vjeruje da je bolest buknula među američkim vojnicima. Ubila je neproporcionalno visok broj vojnika i mladih. Znanstvenici kažu da bi danas bilo drugačije.
Pothranjenost i prejedanje
Te 1918. svijet se borio s ekonomskim posljedicama globalnog rata i virus je zbog pothranjenosti bio smrtonosniji nego što bi trebao biti.
Potencijalna nova pandemija danas bi se širila razvijenim zemljama, među populacijom koja se teško nosi s prekobrojnim kilogramima i rekordnim stopama dijabetesa, kažu znanstvenici u studiji objavljenoj u časopisu Journal Frontiers in Cellular and Infection Microbiology.
"Iz pandemije 2009. znamo da je vjerojatnije da će ljudi s određenim bolestima (poput pretilosti i dijabetesa) biti hospitalizirani ili umrijeti od gripe", rekla je Kirsty Short sa sveučilišta u Queenslandu.
Sada bi svijet bio suočen s "dvostrukim teretom" teške bolesti zbog pothranjenosti u siromašnim zemljama i prejedanju u onim bogatim.
Globalno zagrijavanje utjecalo bi na druge načine. "Klimatske promjene mogu uzrokovati promjenu migracijskih puteva ptica i tako odnijeti pandemijske viruse na nove lokacije te potencijalno na više ptičjih vrsta" kaže Van de Sandt.
Sa španjolskom su se gripom bolje nosili stariji ljudi. Znanstvenici smatraju da je to bilo tako jer su stariji uspjeli izgraditi imunitet putem prijašnjih infekcija.
Većina umrlih 1918., otprilike 50 milijuna ljudi, podlegla je zbog sekundarnih bakterijskih infekcija. Njih su u idućim epidemijama spriječili antibiotici. Ali danas su mnoge bakterije imune na antibiotike.
"Na taj način raste rizik da će ljudi u idućoj pandemiji opet umirati zbog sekundarnih infekcija", rekla je znanstvenica Katherine Kedzierska, sudionica istraživanja.
Virusima malo treba
Znanstvenike posebno brine soj ptičje gripe H7N9 koji ubija oko 40 posto zaraženih ljudi. Taj virus zasad ne može prijeći s čovjeka na čovjeka.
"Još nisu uspjeli razviti tu sposobnost, ali znamo da virusima treba svega nekoliko manjih promjena da to ostvare i uzrokuju novu pandemiju", naglašava Van de Sandt.
Iako je svijet u 2018., s više od sedam milijardi ljudi, megagradovima i globalnim zračnim putničkim prometom, jedva prepoznatljiv u odnosu na stoljeće prije, znanstvenici kažu da se na primjeru španjolske gripe mogu naučiti mnoge lekcije.
Pandemski virusi po prirodi su nepredvidivi. Kad bi stručnjaci znali koji će se soj gripe proširiti, mogli bi uložiti u široko dostupno cjepivo. Dok se to ne dogodi, "vlasti moraju informirati javnost o tome što očekivati i kako se ponašati tijekom pandemije", rekla je Van de Sandt.
Studija je pokazala da se u slučaju nove pandemije vlasti mogu služiti komunikacijskom moći interneta za širenje svjesnosti i uputa.
"Dobra pripremljenst populacije mogla bi spasiti mnoge živote. To nam je pouka iz 1918.", zaključuje Van de Sandt. (Hina)
