Državni dnevni list Global Times, koji izlazi i na engleskom jeziku, u ponedjeljak je prvi put službeno spomenuo godišnjicu kroz ocjenu da su poslije gušenja studenskih prosvjeda 1989. kineski intelektualci postali 'umjereniji i racionalniji', prenosi agencija Dpa. 'Ljudi su shvatili da se Kina neće promijeniti preko noći', citira list profesoricu Zhang Liping s Kineske akademije društvenih znanosti koja izbjegava 'osjetljive teme poput ljudskih prava', no tvrdi da kineski intelektualci danas 'imaju više prostora'.
'Ljudi su sada zreliji', kaže za list i pisac Zhang Yiwu te dodaje kako 'ljudi više ne misle da su ideje Zapada krajnji kineski cilj'. Članak u Global Timesu, objavljen pod naslovom 'Evolucija misli kineskih intelektualaca tijekom dva desetljeća', nije tiskan u kineskom izdanju lista u ponedjeljak, piše Dpa. Agencija napominje da su stajališta iznesena u članku u skladu s kineskom komunističkom partijom (KPK) o postupnoj političkoj reformi, ali ne i otvaranju prema višepartijskoj demokraciji.
Komemoracije na svim kontinentima
Na svim kontinentima, od Sydneya do Londona, preko Washingtona do Hong Konga, održat će se komemoracije, ali u samoj Kini šutnju će možda narušiti poneke izolirane akcije, piše francuska agencija. 'Disidenti su pod stalnim nadzorom ili poslani udahnuti svjež zrak u planine', a poneki će u četvrtak možda odjenuti bijelu odjeću, u znak žalosti i na poziv disidenata u egzilu, piše AFP.
Događaji s Tiananmena i dalje su tabu-tema u Kini čije vodstvo nije nikada objavilo službenu brojku ubijenih. Dok pekinške gradske vlasti navode da je poginula 241 osoba, udruge za ljudska prava spominju nekoliko tisuća. Događaji od prije 20 godina ne zanimaju današnju mladost koja o njima nije učila u školi i brine se kako naći posao u današnjoj Kini, trećoj gospodarskoj sili u svijetu, brzoj, konkurentnoj, nesmiljenoj.
Mladež se promijenila
'Danas je gospodarstvo mnogo razvijenije. Mnogi ljudi trče za materijalnim bogatstvom, ne zabrinjava ih politika', kazala je za agenciju Reuters Zhan Xianling, majka tada 21-godišnjeg studenta ubijenog u gušenju prosvjeda. No, prije dva desetljeća mladež je bila 'idealistička, naivna, neiskusna, brzo je dobila potporu svojih profesora, ali i radnika, dužnosnika, umirovljenika i stanovnika Pekinga zbog kojih su od sredine travnja te 1989. drhtali nasljednici Mao Zedonga', piše agencija AFP.
Pokret je privukao desetke tisuća ljudi, čak više od milijun Kineza koji su na ulicama gradova tražili demokratizaciju. Vodstvo KPK sedam je tjedana šutjelo i ta inercija potaknula je nade i euforiju.
Vojska ustanak ugušila u krvi
Pošto su studentski vođe tadašnjem premijeru Liju Pengu, koji je odigrao ključnu ulogu u represiji, predali peticiju da zajamči slobode i podnese račun, vodstvo je odlučilo djelovati. Zhao Ziyang, glavni tajnik KP Kine, uzalud je 19. svibnja molio studente da napuste Tiananmen, a zbog pokazane simpatije osuđen je na kućni pritvor u kojemu je i umro te je njegovo ime izbrisano u službenoj Kini.
Noću s 3. na 4. lipnja 1989. vojska je u krvi ugušila prosvjede, ne na Tiananmenu, već u pokrajnjim ulicama, a idućih dana slijedila su uhićenja i represije. Svijet je osudio Kinu, a tadašnji vođa Deng Xiaoping, kada se opet pojavio u javnosti, ni riječi nije rekao o studentima, već je najavio nastavak ekonomskih reformi koje su Kinu vratile iz izolacije.
I danas traganje za žrtvama
'Kina je danas na putu prema demokraciji i vladavini zakona, no ne znamo koliko će to trajati... Prije, mislila sam da ću to dočekati, no danas nisam sigurna', napominje za Reuters majka ubijenog studenta Zhang Xianling, jedna od osnivačica pokreta Majke s Tianamena. Ta skupina upisala je na popis ubijenih 195 osoba, ali Zhang Xianling vjeruje da je to tek desetina žrtava. U traganju za žrtvama rad im otežava policija, ali i otpor nepovjerljivih obitelji.
Kao i Majke s Tiananmena i rodbinu žrtava nadzire policija, što pokazuje da Partija još strahuje da bi joj vlast mogla biti ugrožena. U Hong Kongu su prošli mjesec rasprodani memoari 'očišćenog' partijskog vođe Zhaoa Ziyanga, u kojima odbacuje službene partijske optužbe da je studentski pokret bio kontrarevolucija. 'Nakon 20 godina, nisam promijenila mišljenje. Studenti su prosvjedovali protiv korupcije ... 20 godina poslije, vidimo da su bili u pravu', kaže Zhang Xianling za Reuters i dodaje - 'korupcija je posvuda, studenti su to predvidjeli'.
