Nobelova nagrada za mir kolumbijskom predsjedniku Juanu Manuelu Santosu

Kolumbijski predsjednik dobio je prestižno priznanje zbog potpisivanja povijesnog mirovnog sporazuma s gerilcima FARC-a kojim bi nakon 52 godine trebao biti okončan najdulji oružani sukob u Latinskoj Americi, ali su ga birači odbili na referendumu u nedjelju jer su ga smatrali preblagim prema pobunjenicima.

Pročitajte i ovo FARC će isplatiti odštetu Glasuju o povijesnom sporazumu i nalaze se pred nemogućim izborom: Okončati 52-godišnji rat ili ne? I Indijac Kailash Satyarthi Nobelovu nagradu za mir dobila je Malala Yousufzai

Santos je nagrađen zbog svojih odlučnih napora da privede kraju građanski rat koji traje više od pola stoljeća, objavio je Norveški Nobelov odbor. On je inicirao pregovore koji su kulminirali potpisivanjem mirovnog sporazuma između vlade i gerilaca FARC-a, navodi se u obrazloženju.

Santos je obećao da će oživjeti mirovni plan unatoč neuspjehu na referendumu, rekla je predsjednica odbora Kaci Kullmann. Glasači nisu rekli 'ne' miru, rekli su ne aranžmanima iz sporazuma, objasnila je Kulmann.

"Tim je važnije da strane iz sporazuma koje predvode predsjednik Santos i vođa gerilaca Rodrigo Londono (poznat kao Timošenko), nastave poštivati prekid vatre", rekla je Kullmann.

Nagradu Santosu treba gledati i kao priznanje kolumbijskom narodu, onima koji su pridonijeli mirovnom procesu i predstavnicima bezbrojnih žrtava rata, dodala je predsjednica odbora.

Kolumbijski građanski rat, jedan od najduljih građanskih ratova u modernoj povijesti, odnio je 250 tisuća života i raselio šest milijuna ljudi.

Novčani dio nagrade iznosi osam milijuna švedskih kruna (6,24 milijuna kuna).

Analitičari su prije referenduma bili uvjereni da će kolumbijski mirovni sporazum dobiti Nobelovu nagradu, ali su nakon objave rezultata toga plebiscita bili uvjereni da za to više nema nikakvih izgleda. I već kao po običaju, još su jednom promašili u prognozi.

Švedski znanstvenik i industrijalac Alfred Nobel stekao je golemo bogatstvo izumom dinamita i odlučio ga iskoristiti za ustanovljenje danas najprestižnijih svjetskih nagrada, koje su po njemu i nazvane.

Nobel je u svojoj oporuci 1895. godine naložio da se njegovo bogatstvo iskoristi za nagrađivanje "onih koji su u prethodnoj godini najviše pridonijeli čovječanstvu".

Nagrada bit će za mir bit će uručena "osobi koja je učinila najviše na bratimljenju naroda, ukidanju ili smanjenju vojski ili za održavanje ili promoviranje mirovnih kongresa", napisao je Nobel.

Nagrada za mir jedina je od šest nagrada o kojoj se odlučuje u Norveškoj. Nobel je želio uključiti Norvešku u svoju inicijativu jer su Norveška i Švedska u to doba bili udruženi u zajedničku državu.

Prošle godine nagradu je dobio Tuniški mirovni kvartet. (Hina)