‘Reakcije sindikata su pretjerane jer govore o drastičnim rezovima zaposlenih, što meni nije poznato’, rekao je Vizjak novinarima komentirajući otvoreno pismo koje su u utorak premijeru Janezu Janši uputile vodeće sindikalne centrale. U njemu ga upozoravaju da neće pristati na drastično smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru nakon što su javnim službenicima sredinom ove godine plaće već smanjene na osnovi interventnog zakona o stabilizaciji javnih financija.
Vlada je najavila da je zbog proračunske situacije broj zaposlenih u javnoj upravi potrebno prilagoditi postojećem nacionalnom BDP-u te da se radi o racionalizaciji čiji će detalji biti poznati početkom idućeg mjeseca. Slovenski mediji neslužbeno su objavili da je masu za plaće u javnom sektoru potrebno smanjiti za 10 posto i da bi zbog toga moglo biti otpušteno 10 do 15 posto od sadašnjih 160.000 zaposlenih.
>> Slovenski sindikati pišu pismo premijeru protiv otpuštanja
Vizjak je u srijedu novinarima rekao da sindikati tako izvode pritisak na vladu i zbog paralelnih pregovora koji se vode oko reforme mirovinskog sustava i tržišta rada, ali je priznao da učinci zakona o stabilizaciji javnih financija sredinom godine nisu na razini očekivanja zbog čega se vlada odlučila na dodatne restrikcije u javnom sektoru. ‘Prilikom donošenja zakona o stabilizaciji javnih financija učinjeni su kompromisi pa ni njegovi financijski učinci nisu onakvi kakve smo isprva predviđali’, obrazložio je Vizjak potrebu racionalizacije u javnom sektoru.
Slovenski poslovni list ‘Finance’ navodi u srijedu da vlada ima teškoće sa zatvaranjem ovogodišnjeg proračuna u okvirima planiranog proračunskog deficita. Kako piše list, deficit za prvih osam mjeseci ove godine već iznosi 990 milijuna eura, dok je ciljni deficit za cijelu godinu planiran sa 1,07 milijardi eura. Uz to, vlada ove godine nije uspjela plasirati dugoročne državne obveznice na međunarodnom tržištu nego se uglavnom na domaćem zadužila za 725 milijuna eura preko trezorskih mjenica, a prijašnjih je godina proračunski deficit punila uzimanjem prosječno 1,5 milijardu eura kredita dugoročnim obveznicama, piše list. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
