Slovenija preuzela predsjedništvo EU-a

U 2008. godini, hrvatski pregovori o ulasku u Uniju ulaze u odlučujući fazu, a u drugoj polovici godine mogao bi se početi nazirati kraj pristupnog procesa, koji bi trebao završiti negdje u prvoj polovici 2009. 

Pročitajte i ovo Pale temperature Slovenija na udaru olujnih vjetrova, nevrijeme stiglo i do Hrvatske: Tuča pogodila neke krajeve Manipulacija brojkama Rutte žestoko udario po Sloveniji: "Potkopavate našu kolektivnu sigurnost"

tri vijesti o kojima se priča POLITIČKA BLOKADA Zatvara se jedan od najvažnijih graničnih prijelaza između Hrvatske i BiH? "Neće postojati niti jedan za promet ovakvih roba" Bio s obitelji Drugi smrtni slučaj u mjesec dana: Psina duga 4,5 metra napala ronioca NOVI DETALJI Policija objavila detalje teške nesreće kod Zadra: Poginuli mladi muškarac i djevojka

Da bi se pregovori mogli nastaviti i ubrzati iz Europske unije poručuju da treba riješiti pitanje Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, koji je danas stupio na snagu i za članice Europske unije, a kojemu se protive dvije članice Slovenija i Italija. Dva dana prije stupanja ZERP-a na snagu, europski povjerenik za proširenje Olli Rehn pozvao je da se to pitanje riješi čim bude formirana nova hrvatska vlada kako bi se izbjegle negativne posljedice na pregovore. Rehn je u svojoj izjavi izrazio uvjerenje da će Hrvatska djelovati u dogovoru i da od 1. siječnja neće primijenjivati nijedan aspekt ZERP-a za članice Unije dok se ne pronađe zajedničko rješenje u duhu EU-a.

Tu Rehnovu izjavu odmah je pozdravila i slovenska vlada.

Hrvatska u 2008. godinu ulazi sa 16 otvorenih poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena. U ovoj godini Hrvatska će, ispunjavanjem potrebnih mjerila, nastojati otvoriti sva preostala poglavlja i zatvoriti dosad otvorena. Europska pravna stečevina podijeljena je u 35 poglavlja, ali se pregovori vode u njih 33, jer se o poglavljima Institucije i Ostala pitanja ne pregovora.

U prvoj polovici godine Unijom će predsjedavati Slovenija kao prva nova članica i bivša komunistička zemlja. Za tu zahtjevnu zadaću, Slovenija je angažirala oko 1500 ljudi, što čini oko 10 posto njezine državne uprave. U tih šest mjeseci u Sloveniji će biti održano oko 150 sastanaka, od kojih je 14 ministarskih, a svi će biti održani u bivšoj Titovoj rezidenciji na Brdu kod Kranja.

Ljubljana je najavila da će Slovenija biti jedna od prvih zemalja
koja će ratificirati Lisabonski ugovor, potpisan sredinom prosinca prošle godine, kojim bi Europska unija trebala izići iz
institucionalne krize i koji omogućava daljnje proširenje EU-a.
Predviđeno je da Lisabonski ugovor stupi na snagu 1. siječnja 2009. godine, a za to je potrebno da bude ratificiran u svim zemljama članicama Unije.

Kao dio bivše Jugoslavije Sloveniju je zapalo da bude na čelu EU-a kada će se rješavati posljednje statusno pitanje nastalo raspadom bivše države. U prvoj polovici 2008. godine Kosovo bi trebalo proglasiti neovisnost, a Europska unija bi slanjem svoje policijske i pravosudne misije od 1800 ljudi trebala pomoći da proces osamostaljenja protekne bez većih problema. Političku odluku o slanju te misije donijelo je Europsko vijeće na summitu čelnika EU-a u prosincu prošle godine, a operacionalizacija te odluke bit će tema prvog sastanka ministara vanjskih poslova EU-a pod slovenskim predsjedanjem 28. siječnja u Bruxellesu. Slovenija je visoko na popisu prioriteta stavila europsku perspektivu zapadnog Balkana, a zbog stabilnosti u regiji, Ljubljana će se posebno zauzimati za ubrzanje puta Srbije prema Uniji. Četiri najveće države EU-a Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija već su najavile da će priznati neovisnost Kosova, a slovensko predsjedništvo nastojat će da u tom
pitanju Unija nastupi jedinstveno, budući da manji broj članica ima određene rezerve prema priznanju te neovisnosti.

Slovenija je među prioritete svoga predsjedanja uvrstila i jačanje
strategije razvoja i konkuretnosti EU-a te pitanje zajedničke
energetske politike i zaštite okoliša, koje će biti glavne teme
proljetnog summita u ožujku ove godine.

U drugoj polovici godine, kormilo EU-a od male Slovenija preuzima velika Francuska, jedna od šest zemalja utemeljiteljica Unije. Britanski tjednik The Economist je u svom broju od 6. prosinca napisao da Portugal, koji je predsjedao u drugoj polovici 2007. i Slovenija trebaju čuvati da se stolica predsjedatelja Unijom ne ohladi između njemačkog predsjedništva, u prvoj polovici prošle, i francuskog u
drugoj polovici ove godine.

I dok se očekuje da će slovensko predsjedništvo biti po svemu
nekontroverzno, neke ideje energičnog francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya poput zadiranja u neovisnost Europske središnje banke, ideje o stvaranju Mediteranske unije ili traženja protekcionističkih mjera za europsko gospodarstvo, ne nailaze na dobar prijem kod nekih članica. Francuska je također predvodnik onih zemalja koje se protive članstvu Turske u Uniji, na čemu najsnažnije inzistiraju Britanija i Švedska.

Francuska, koju se smatra jednom od najskeptičnijih zemalja u pogledu daljnjeg širenja Unije, u posljednje je vrijeme poslala snažne signale potpore Hrvatskoj. Njezin ministar za europske poslove Jean-Pierre Joyet u prosincu prošle godine izjavio je da očekuje kako će hrvatski pristupni pregovori tijekom francuskog predsjedništva ući u završnu fazu, a poruke podrške uputio je ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner i predsjednik Sarkozy u razgovoru s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem tijekom njegova posjeta Parizu sredinom prosinca.