Pahora će na tom mjestu do novih izbora za Europski parlament iduće godine zamijeniti stranački kolega Aurelio Juri, ali nije isključeno da će on još jednom nastupiti kao član EP-a i pojaviti se na zasjedanju zajedničkog parlamentarnog odbora Europska unija-Hrvatska, koji je predviđen za 6. listopada.
'Do mog konačnog odlaska iz Europskog parlamenta možda je još cijeli mjesec dana. Ako se do tada dogodi nešto što bi bilo značajno za Sloveniju, primjerice zasjedanje zajedničkog parlamentarnog odbora s Hrvatskom, onda nije nemoguće da se opet pojavim u Bruxellesu', rekao je Pahor za ljubljansko 'Delo', nakon što je u Bruxellesu o slovenskim parlamentarnim izborima i izborima za Europski parlament sljedeće godine razgovarao s predsjednikom Europskih socijalista Poulom Nyrupom Rasmussenom i šefom zastupničke frakcije europskih socijalista Martinom Schulzom.
Pahor je tijekom prošle i ove godine bio vrlo aktivan zastupnik EP-a u vrijeme krize koja je nastupila zbog proglašenja i početka primjene ZERP-a, te zbog izvješća o napretku Hrvatske za prošlu godinu na kojemu je radio izvjestitelj Hannes Swoboda.
Pahor se tada, među ostalim, protivio da se u izvješće o napretku Hrvatske unese ciljni datum za zaključenje pregovora, tvrdeći da EP to čini prvi put i da bi to 'za posljedicu moglo imati da Hrvatska nastavi s politikom jednostranih koraka' prema Sloveniji.
Pahor se također protivio da se u izvješće Europskog parlamenta i izvješće zajedničkog parlamentarnog odbora uvrsti spominjanje dogovora premijera Janeza Janše i Ive Sanadera od 25. kolovoza prošle godine o arbitraži za granicu. Zahtijevao je da se iz izvješća izbaci dio koji navodi da dvije države moraju granična pitanja riješiti kao pitanje međunarodnog prava, a za dogovor s Bleda tvrdio je da je samo načelne i neformalne naravi, a ne dokument koji bi obvezivao dvije vlade.
Slovenski mediji ističu da je Pahor zbog tijesnih rezultata nedjeljnih parlamentarnih izbora vrlo odmjeren kada govori o rokovima sastavljanja nove vlade budući da je Slovenska demokratska stranka dobila samo jedan mandat manje od SD-a.
Ako ne dođe do komplikacija u sastavljanju nove vlade nakon konstituiranja novog parlamenta i nakon što predsjednik republike Danilo Tuerk odredi mandatara, nova bi vlada mogla početi djelovati za oko mjesec i pol dana, ocjenjuju slovenski mediji, ali dodaju da je unatoč brojnim špekulacijama neizvjesno koje će je stranke sačinjavati, a osobito koji će političari zauzeti glavne ministarske položaje.
Tako, među ostalim, nije poznato tko bi u budućoj Pahorovoj vladi mogao dobiti ministarstvo vanjskih poslova. Pahorov prvi kandidat za to mjesto, diplomant Vatikanske diplomatske akademije Ciril Štokelj, sada je zaposlen u kabinetu predsjednika Europskog parlamenta Hansa-Gerta Poetteringa i po nekim informacijama vezan je ugovorom do isteka mandata sadašnjeg saziva EP-a. Kao mogući kandidati za to mjesto spominju se još Katarina Kresal, predsjednica stranke Liberalnih demokrata i istaknuti dužnosnik stranke Zares i iskusni diplomat Ivo Vajgl. Te dvije stranke najozbiljnije su koalicijske partnerice Pahoru u mogućoj novoj vladi.
Kako navode slovenski komentatori, prednost prve kombinacije bila bi da bi predsjednici stranaka u novoj vladi preuzeli što više političke odgovornosti, ali se kao slaba strana navodi da 35-ogodišnja predsjednica LDS-a nema dovoljno vanjskopolitičkog iskustva. Iskustva s druge strane ne nedostaje, a možda ga ima i previše, Ivi Vajglu koji je već bio ministar vanjskih poslova 2004. godine, u vladi koju je vodio tadašnji premijer Anton Rop.
ZAR I TI, SINE BRUTE?
Opasna točka
KIJAMET
