U prvom javnom nastupu u dva tjedna Kim Jong Un je u ponedjeljak obavio nadzor zapovjedništva vojske i proučio plan ispaljivanja četiriju raketa u blizini američkog tihooceanskog teritorija Guama, izvjestila je sjevernokorejska državna agencija KCNA.
"Ako će Jenkiji i dalje ustrajati u svojim ekstremno opasnim i bezobzirnim akcijama na Korejskom poluotoku i u njegovoj blizini, čime se testira suzdržanost Demokratske Narodne Republike Koreje, ona će donijeti važnu odluku koju je već objavila", rekao je sjevernokorejski čelnik, a prenijela agencija.
Planovi Pjongjanga o ispaljivanju raketa blizu Guama prošlog su tjedna pojačali tenzije u regiji, a američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je američka vojska spremna napasti Sjevernu Koreju.
Južnokorejski predsjednik Moon Jae-in u utorak je rekao da neće biti vojne akcije bez pristanka Seoula te da će njegova vlada svim sredstvima spriječiti rat.
"Odluku o vojnoj akciji na Korejskom poluotoku može donijeti samo Južna Koreja i nitko drugi ne može je početi bez našeg pristanka", istaknuo je Moon u govoru na komemoraciji obljetnice oslobođenja države od japanske okupacije iz 1945. godine.
Dan oslobođenja, rijedak praznik koji obilježavaju obje Koreje, idućeg će tjedna popratiti zajednička vojna vježba SAD-a i Južne Koreje koja će zasigurno razljutiti Pjongjang.
Kina, glavna sjevernokorejska saveznica i trgovinski partner, više je puta pozvala Pjongjang da zaustavi svoj program naoružavanja, a Washington i Seoul da otkažu svoje vojne vježbe kako bi smanjili napetosti.
Kineski državni medij Global Times u utorak piše da Seoul treba igrati ulogu tampon zone između SAD-a i Sjeverne Koreje kako bi se izbjegao direktan sukob.
"Ove će (vojne) vježbe jasno još više isprovocirati Pjongjang i očekuje se da će on imati radikalniji odgovor", tvrdi taj medij.
"Ako Južna Koreja stvarno ne želi rat na poluotoku, trebala bi pokušati zaustaviti te vježbe", zaključuje se.
Sjedinjene Države i Južna Koreja tehnički su i dalje u ratu sa Sjevernom Korejom od Korejskog rata koji je trajao od 1950. do 1953. i završio je primirjem, ali ne i mirovnim sporazumom. (Hina)
