"Odluka nije lako donesena", kazao je State Department, pojasnivši da je ona, među ostalim, rezultat zabrinutosti SAD-a zbog zaostalih dugova koji se gomilaju u UNESCO-u i oko nastavka neobjektivnog odnosa prema Izraelu, kao i činjenice da Washington smatra da je organizaciji potrebna temeljita reforma.
Pročitajte i ovo
SAD će zadržati status promatrača u organizaciji UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu, pojašnjava State Department.
Washington je već početkom srpnja najavio namjeru da preispita svoj odnos prema UNESCO-u nakon odluke tog tijela glavne svjetske organizacije da stari judejski grad Hebron, na Zapadnoj obali, proglasi palestinskim blagom na popisu svjetske baštine.
U jednom od najstarijih gradova na svijetu nalazi se Grobnica patrijarha gdje su pokopani Abraham i njegove obitelji – Izak, Jakob, Sara, Rivka i Lea. Hebron je drugi najsvetiji grad za Židove nakon Jeruzalema.
Bio je to također i Davidov glavni grad tijekom ranog razdoblja njegove vladavine.
Muslimani su u 14. stoljeću u Hebronu izgradili džamiju Ibrahimi, poznatu i kao Abrahamovo utočište. Hebron je jedan od četiri sveta mjesta muslimana. Židovi, kršćani i muslimani štuju Hebron zbog njegove povezanosti s Abrahamom.
Američka veleposlanica u UN-u Nikki Haley kazala je da odluka UNESCO-a da Hebron proglasi isključivo palestinskim kulturnim blagom predstavlja "uvredu povijesti" i da "samo još više diskreditira ugled agencije koji je već ionako narušen".
SAD je već 2011. prestao sudjelovati u financiranju UNESCO-a nakon odluke da u punopravno članstvo primi Palestince, ali se nije službeno povukao.
Glavna direktorica UNESCO-a Irina Bokova izrazila je "duboko žaljenje" zbog povlačenja SAD-a.
"Želim izraziti duboko žaljenje zbog odluke SAD-a da se povuče iz UNESCO-a", kazala je Bokova. "Uvjerena sam da, s obzirom na porast nasilnog ekstremizma i terorizma u svijetu, UNESCO nikada nije bio toliko važan za SAD, ili SAD za UNESCO", poručila je Bokova.
Izrael je u listopadu 2016. prekinuo suradnju s UNESCO-om nakon što je ta UN-ova agencija dan ranije usvojila rezoluciju u kojoj dovodi u pitanje veze između židovstva i svetih mjesta u Jeruzalemu. Za taj potez UNESCO-a Izrael je kazao da "predstavlja izravnu potporu islamističkom teroru".
"U rezoluciji se za sveta mjesta koriste islamska imena, a ignoriraju židovski termini", priopćio je tada Izrael.
Dva tjedna kasnije Povjerenstvo za svjetsku kulturnu baštinu UNESCO-a u Parizu je ublažilo rezoluciju u kojoj se Zapadni zid spominje i pod židovskim nazivom, a ne samo muslimanskim (Burak) kako je bilo prije.
Također se i Brdo Hrama, sveto mjesto obiju vjera, manje puta spominje pod muslimanskim nazivom.
Izrael je tada posebno zahvalio Hrvatskoj i Tanzaniji koje su zatražile tajno glasanje.
"Posebno želim zahvaliti dvjema hrabrim zemljama, Hrvatskoj i Tanzaniji, koje su zatražile tajno glasanje i usprotivile se željama arapskog svijeta", rekao je tada izraelski dužnosnik Carmel Shama-Hacohen.
UNESCO ima 195 država članica i 8 pridruženih. (Hina)
