Tijekom zadnjih 540 godina Zemlja je preživjela pet masovnih izumiranja, najgore od njih je uništilo više od 95 posto morskog svijeta na planeti. Nova studija pokazuje kako bi sljedeća takva katastrofa mogla biti vrlo blizu.


Geofizičar i matematičar s MIT-a, Daniel Rothman već je duži period svoje karijere zaokupljen proučavanjem masovnih izumiranja. Prema matematičkoj formuli do koje je došao, pretpostavlja da bi sljedeće izumiranje moglo biti za samo 83 godine.

Vezani članci Sat za planet Zemlju I hrvatski gradovi utonuli u mrak: Diljem svijeta obilježio se Sat za planet Zemlju Postpotresne rupe otvaraju se diljem Banovine - 8 U Mečenčanima 88 rupa u zemlji i dalje prijeti stanovnicima, a otvaraju se i nove, na drugim područjima

Prijašnjih pet katastrofalnih događaja dogodili su se kroz duge vremenske periode, kroz milijune godina i bili su dio prirodnog ciklusa ugljika kroz oceane i atmosferu – te kad bi se proces poremetio, to bi rezultirao, u nekim slučajevima, smrću čitavog života na Zemlji.

Ovaj nagrađivani matematičar identificirao je dvije „granice katastrofe" koje bi, ako bi se prekoračile, narušile prirodni poredak ciklusa, što bi dovelo do nestabilnog okruženja i na kraju masovnog izumiranja.

Prva granica se odnosi na promjene u ciklusu ugljika tijekom razdoblja od tisuću ili milijun godina. Masovno izumiranje će se pojaviti ako se brzina promjene ciklusa odvija brže nego što se globalni ekosustavi mogu prilagoditi.

Druga se odnosi na količinu ili dimenzije protoka ugljika tijekom kraćeg razdoblja, kao što je to bio slučaj tijekom prošlog stoljeća. U tome se i nalazi problem.

"Kako možete stvarno usporediti ove velike događaje u geološkoj prošlosti koji se događaju u tako ogromnom vremenskom periodu, s onim što se danas događa, a koje najviše traje tek jedno stoljeće?,“ pitao se Rothman.

Zato je Rothman kako bi riješio to osnovno pitanje, odlučio pretražiti stotine geokemijskih radova, klasificirajući događaje kao duge ili kratke. Tijekom svog istraživanja, Rothman je identificirao čak 31 slučaj u proteklih 542 milijuna godina u kojima je došlo do velike promjene u ciklusu ugljika, prenosi RT.

Nakon toga je osmislio matematičku formulu za određivanje ukupne mase ugljika dodanog u oceane tijekom svakog događaja, nakon čega je "postalo očito da postoji karakteristična granica promjene preko koje ekološki sustav nije htio prijeći".

Rothman procjenjuje da je ta granica 310 gigatona. On smatra da s obzirom na porast ugljičnog dioksida tijekom prošlog stoljeća možemo očekivatišesto masovno izumiranje, posebno zbog toga što procjene predviđaju da će ljudi dodati oko 310 gigatona u ciklus do 2100. godine.

"Ovo nije znak da će se katastrofa javiti sljedećeg dana", dodaje.

"Ovo je pokazatelj: ukoliko problem ne bude uklonjen, ciklus ugljika doći će do razine na kojoj više neće biti stabilan i ponašat će se na način koji će biti teško previdjeti. U geološkoj prošlosti, ova vrsta promjena povezana je upravo s masovnim izumiranjem," zaključuje Rothman.