Sedam godina katalonske krize: Ovo je 12 ključnih datuma

28. lipnja 2010. - Ustavni sud ukida nekoliko članaka statuta kojima je bila proširena katalonska samouprava.

Pročitajte i ovo Šef Mocro mafije Narkobos pobjegao zbog pogreške španjolskog suda: Otkriveno da je planirao ubojstvo nizozemske princeze Nosili španjolske zastave Deseci tisuća ljudi prosvjedovali na ulicama Barcelone i uzvikivali: "Ne amnestiji, ne odcjepljenju!"

11. rujna 2012. - U Barceloni milijun ljudi sudjelovalo je u prvoj manifestaciji za neovisnost Katalonije i to na nacionalni dan te pokrajine što je postalo praksa.

9. studenoga 2014. - Održan je prvi neslužbeni referendum o neovisnosti pošto ga je Ustavni sud zabranio. Od 5,4 milijuna birača odazvalo se više od 2 milijuna od kojih se 80 posto izjasnilo za odcjepljenje.

27. rujna 2015. - Junts Pel Si (Zajedno za da), koalicija političkih stranaka zagovornica neovisnosti pobijedila je na pokrajinskim izborima i formirala vladu uz potporu protukapitalističke, sececionističke stranke CUP.

6. rujna 2017. - Katalonski parlament odobrio je raspisivanje prvog referenduma o neovisnosti na glasanju koje je bojkotirala oporba. Ustavni sud idući je dan proglasio to glasanje nevažećim.

20. rujna 2017. - U pokušaju da spriječi održavanje referenduma španjolska policija zaplijenila je gotovo 10 milijuna glasačkih listića i uhitila 14 političara i dužnosnika zagovornika neovisnosti. Zaredali su ulični prosvjedi.

1. listopada 2017. - Referendum se održava unatoč upadima španjolske interventne policije na birališta. Pet je osoba hospitalizirano, a više od 800 zadobilo je lakše ozljede u sukobima s policajcima.

Rezultati referenduma pokazali su da je 90 posto glasalo za neovisnost, a odziv je bio 43 posto, objavile su katalonske vlasti.

3. i 8. listopada 2017. - Opći štrajk u korist neovisnosti paralizirao je Kataloniju i privukao 700.000 ljudi u Barceloni. Pet dana poslije u Barceloni je 350.000 ljudi marširalo za mir i protiv odcjepljenja.

10. listopada 2017. - Katalonski predsjednik Carles Puigdemont poručio je da njegova pokrajina ima pravo proglasiti neovisnost, ali to nije učinio već je zatražio pregovore sa službenim Madridom.

16. listopada 2017. - Puigdemont je izbjegao prvi ultimatum španjolske vlade da odustane od odcjepljenja. Nekoliko sati poslije dvojica vodećih dužnosnika organizatora referenduma o neovisnosti uhićena su i u pritvoru čekaju suđenje pod optužbom za planiranje pobune.

19. listopada 2017. - Pošto se Puigdement oglušio na drugi ultimatum, španjolska vlada najavila je aktiviranje članka 155 Ustava kojim se ukida autonomija Katalonije.

27. listopada 2017. - Katalonski parlament izglasao je neovisnost, a potom je španjolski parlament odobrio uvođenje izvanrednih mjera u Kataloniji

Od autonomije do neovisnosti

Katalonija - pokrajina na sjeveroistoku Španjolske s nekih 7,5 milijuna stanovnika i jedna od najbogatijih pokrajina monarhije, u petak je proglasila neovisnost nakon višestoljetne autonomije koja je u razdoblju diktature bila ukinuta.

Naziv Katalonija datira iz 12. stoljeća. Njome je vladalo kraljevstvo Aragon kada je integrirana u Španjolsku u 15. stoljeću. Uživala je samoupravu koja je uključivala uporabu vlastitog jezika, ali izgubila ju je 11. rujna 1714. kada je nakon 14 mjeseci opsade Barcelona pala u ruke španjolske vojske i taj dan Katalonija danas slavi kao nacionalni praznik.

U 19. stoljeću, u doba nacionalnih pokreta u Europi, svijest o vlastitoj kulturi i katalonskom jeziku ojačala je i u Kataloniji koja je 1931. u doba republike dobila širu autonomiju te je obnovljen Generalitat de Catalunya.

U Španjolskom građanskom ratu Katalonija je bila uporište otpora generalu Franciscu Francu, a upravo pod njegovom diktaturom (1939. do 1975.) izgubila je autonomiju da bi je ponovno stekla nakon što je uvedena demokracija u Španjolsku. Tada je i katalonski jezik dobio status drugog službenog jezika.

Danas je Katalonija industrijska i turistička sila, sjedište pogona za proizvodnju automobila Seat i Nissan te više od 7000 multinacionalnih kompanija, prema podacima koje je iznio Ramon Tremosa i Balcells, ekonomist i eurozastupnik naklonjen neovisnosti te sjeveroistočne pokrajine.

S 20 posto udjela u ukupnom BDP-u, iako čine samo 16 posto stanovnika monarhije, Katalonci ističu da subvencioniraju ostatak Španjolske u čiji državni proračun uplaćuju gotovo 10 milijarda eura na godinu.

Potpora neovisnosti iznosila je 20 posto prije gospodarske krize 2008., ali od tada je brzo rasla i uoči referenduma kretala se između 45 i 50 posto. Mnogi Katalonci krive središnju vladu u Madridu da pogoršava njihovo otežano gospodarsko stanje mjerama štednje i oglušuje se o njihove zahtjeve za širenjem autonomije.

Zagovornici neovisnosti vjeruju da će pokrajini biti bolje kao samostalnoj državi.

Naprotiv, španjolski ministar gospodarstva Luis de Guindos tvrdi da će gospodarstvo neovisne Katalonije doživjeti pad od 25 do 30 posto jer je uvjeren da će postsecesionistički status donijeti neizvjesnost na međunarodnoj sceni i uplašiti ulagače. (Hina)