- Zadnji dan glasanja na referendumu
- Rusi javljaju o rekordno visokoj izlaznosti
- Putin se u petak obraća parlamentu
- Očekuje se da će Putin službeno objaviti priključenje ukrajinskih teritorija
- Nastavljena mobilizacija u Sibiru
- Dugi redovi na ruskim granicama
Tijek događaja u Ukrajini možete pratiti u nastavku:
23:52 Sjedinjene Države neće započeti s isporukom sofisticiranih NASAMS protuzračnih obrambenih sustava Ukrajini još dva mjeseca, objavio je Pentagon u utorak, osporavajući izvješća koja sugeriraju da ih je Ukrajina već primila.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pogrešno je citiran tijekom vikenda u transkriptu televizijskog intervjua na engleskom jeziku sugerirajući da su sustavi naoružanja isporučeni.
"Face the Nation" CBS Newsa ispravio je transkript, priznajući pogrešku u prijevodu, a Pentagon je potvrdio da Nacionalni napredni raketni sustav zemlja-zrak (NASAMS) još nije isporučen.
"SAD još nije isporučio NASAMS Ukrajini u ovoj fazi. Očekujemo da će prva dva biti isporučena unutar sljedeća dva mjeseca ili tako nešto", rekao je brigadni general Patrick Ryder, glasnogovornik Pentagona, na konferenciji za novinare.
Kijev već dugo traži NASAMS. Sjedinjene Države su do sada odobrile slanje Ukrajini ukupno osam NASAMS-a, a Ryder je rekao da će preostalih šest biti "dugoročne" isporuke.
Oružje je dio veće, više od 15 milijardi dolara vrijedne američke sigurnosne pomoći Ukrajini od početka ruske invazije 24. veljače, prema američkoj vladi.
Oružje dobavljeno sa Zapada bilo je od vitalnog značaja za Kijev koji je ponovno zauzeo velike dijelove sjeveroistočne Ukrajine u uspješnoj protuofenzivi ranije ovog mjeseca.
21:35 Američki državni tajnik Antony Blinken izjavio je u utorak da Sjedinjene Države i njihovi saveznici "nikad neće priznati" rusku aneksiju ukrajinskih teritorija i da će njegova zemlja pomoći Europi u energetskoj krizi.
"Mi i mnoge druge zemlje bili smo jasni. Nećemo priznati, nikad nećemo priznati rusku aneksiju ukrajinskih teritorija", rekao je Blinken na tiskovnoj konferenciji odgovarajući na pitanje o provedbi tih "referenduma" na područjima pod ruskom okupacijom.
Rusija i vlasti na okupiranim ukrajinskim područjima objavili su da su se stanovnici u utorak na "referendumima" u velikom postotku izjasnili za pripajanje četiriju oblasti Rusiji.
Čelnik američke diplomacije opetovao je da će SAD i njegovi saveznici uvesti nove i "oštre" sankcije Rusiji.
Izjave je dao u društvu s indijskim ministrom vanjskih poslova Subrahamanyamom Jaishankarom koji je pak pozvao na povratak "dijaloga" jer "kao što smo rekli javno i u neslužbenim razgovorima, ovaj sukob nije nikome u interesu".
"Važno je podsjetiti što se ovdje događa", dodao je Blinken. "Rusija je napala Ukrajinu, okupirala njezine teritorije i provodi zločinačku akciju na tim teritorijima prisiljavajući tamošnje stanovnike na odlazak".
Neke osobe su preseljene, a neke su "jednostavno nestale", rekao je.
U razgovoru s novinarima Antony Blinken je rekao da SAD vodi istragu o tom istjecanju koje je "po prvim informacijama možda posljedica napada ili sabotaže".
"Nismo to potvrdili. Ako se potvrdi, jasno da to nikome neće biti u interesu", rekao je. "Koliko sam shvatio, istjecanje neće imati većeg utjecaja na energiju" u Europi, dodao je ipak.
"Naši europski partneri provode istragu. Spremni smo im pomoći", rekao je ranije u utorak glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće u vezi s istjecanjem.
Ne želeći "spekulirati" o uzrocima istjecanja na infrastrukturi važnoj za dopremu ruskog plina, glasnogovornik je dodao: "To svjedoči o važnosti naših zajedničkih napora radi pronalaženja alternativnih izvora opskrbe Europe plinom".
19:28 Brod s više od 1000 tona pomoći za Ukrajinu isplovit će u srijedu iz marseilleske luke, što je najveća humanitarna pomoć koju je Francuska poslala od početka ruske invazije, priopćilo je u utorak ministarstvo vanjskih poslova.
Operaciju je 24. kolovoza najavio francuski predsjednik Emmanuel Macron u prigodi ukrajinskog državnog praznika.
"Danas se mobiliziramo i sutra ćemo učiniti isto kako bismo pomogli u vojnom otporu koji pružaju Ukrajina i Ukrajinci te kako bismo sutra pomogli u obnovi" zemlje, rekao je francuski predsjednik u video poruci najavivši skori polazak broda iz marseilleske luke s teretom "namirnica, medicinskog materijala i opreme za rehabilitaciju".
U prigodi boravka u utorak u Ukrajini, ministrica za europske i vanjske poslove Catherine Colonna ponovno je obavijestila predsjednika Volodimira Zelenskog i svog kolegu Dmitra Kulebu o "povećanju pomoći koju pruža Francuska, kako slanjem obrambenog oružja, tako i borbom protiv nekažnjavanja na financijskom i na humanitarnom polju, poput ove operacije nazvane "Brod za Ukrajinu". Ministrica će u srijedu nazočiti isplovljavanju broda Aknoul iz Marseillea.
18:20 Švedska policija priopćila je da je pokrenula preliminarnu istragu o mogućoj sabotaži u vezi s curenjem plina iz Sjevernog toka 1 u Baltičko more.
"Napravili smo izvješće. Procijenjeno je da se radi o teškoj sabotaži", rekao je glasnogovornik nacionalne policije, prenosi Reuters.
18:13 "Lažni referendumi u Ukrajini su očito kršenje međunarodnog prava", rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
Stoltenberg je rekao da je razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. "Lažni referendumi koje održava Rusija nemaju legitimitet i očito su kršenje međunarodnog prava. Ove zemlje su Ukrajina", naglasio je Stoltenberg.
Just spoke with President @ZelenskyyUa & made clear that #NATO Allies are unwavering in our support for #Ukraine’s sovereignty & right to self-defence. The sham referenda held by #Russia have no legitimacy & are a blatant violation of international law. These lands are Ukraine.
— Jens Stoltenberg (@jensstoltenberg) September 27, 2022
"Ratovi su nepredvidljivi. Moramo shvatiti da to može dugo potrajati i da moramo biti spremni na nastavak pomoći Ukrajini na dulje vrijeme", upozorio je poslije na sastanku sa socijalističkim zastupnicima Europskog parlamenta.
Stoltenberg je istaknuo potrebu da zemlje NATO-a povećaju proizvodnju oružja i streljiva "kako bi mogle osigurati više opreme za naše vlastito odvraćanje i za našu obranu, ali i radi pomoći Ukrajini".
Osudio je nuklearnu retoriku Vladimira Putina i eskalaciju sukoba s Ukrajinom.
"Svaka upotreba nuklearnog oružja je potpuno neprihvatljiva. To će potpuno promijeniti narav sukoba i Rusija mora znati da se u nuklearnom ratu ne može pobijediti i da se on nikada ne smije voditi", rekao je.
"Moramo ozbiljno shvatiti tu retoriku. Zato šaljemo jasnu poruku da će to imati teške posljedice za Rusiju", istaknuo je. Osudio je rusko korištenje energenata kao oružja. "To ima ozbiljne posljedice za sve nas, s naglim rastom cijene energenata i s povećanjem inflacije", istaknuo je.
"S velikom zabrinutošću pratimo istjecanje iz plinovoda Sjevernog toka 1 i Sjevernog toka 2 u Baltičkome moru, rekao je. Važno je znati sve činjenice i to ćemo pomno istražiti u narednim satima i danima u uskoj suradnji sa saveznicima u NATO-u i sa Švedskom, našim partnerom koji će uskoro postati član Saveza", zaključio je.
18:10 Prema pisanju agencije Fortex, gotovo 66.000 ruskih državljana ušlo je u EU prošlog tjedna.
Broj Rusa koji idu u EU povećao se za 30 posto u roku od tjedan dana, a većina ih je stigla u Finsku i Estoniju.
Latest on 🇪🇺-🇷🇺 borders:
— Frontex (@Frontex) September 27, 2022
🔹66 000 Russian citizens have entered the EU over the past week, a 30% increase in comparison to the preceding week
🔹Most of the Russian citizens are entering the EU through Finnish and Estonian border crossing points
More ⤵️https://t.co/5IopKG2oqJ pic.twitter.com/MDLNToiwrI
"Frontex procjenjuje da će se ilegalni prelasci granice vjerojatno povećati ako Ruska Federacija odluči zatvoriti granicu za potencijalne vojnike", objavili su.
16:28 Proruske vlasti četiriju ukrajinskih pokrajina pod nadzorom Rusije objavile su u utorak da se prema prvim rezultatima referenduma o pripojenju Rusiji izjasnilo 96 posto birača, javljaju ruske agencije. >>OPŠIRNIJE.
15:41 U Poljskoj je svečano otvoren strateški Baltički plinovod kojim će od 1. listopada poteći plin iz Norveške u Poljsku i susjedne zemlje, priopćila je u utorak Europska komisija.
Baltičkim plinovodom prenosit će se do 10 milijardi kubičnih metara plina godišnje iz Norveške u Poljsku, dok će se iz Poljske u Dansku prenositi tri milijarde kubičnih metara.
"Baltički plinovod ključni je projekt za sigurnost opskrbe regije i rezultat je težnji politika EU-a za diversifikacijom plinskih izvora. Plinovod će odigrati vrijednu ulogu u ublažavanju trenutne energetske krize", rekla je europska povjerenica za energetiku Kadri Simson.
Projekt poboljšava diversifikaciju opskrbe plinom u srednjoistočnoj Europi i baltičkim državama, otvaranjem novog uvoznog pravca iz Sjevernog mora prema EU-u, piše Komisija.
Baltički plinovod je projekt od zajedničkog interesa pokrenut 2013. godine te je u njega uloženo oko 267 milijuna eura europskih sredstava kroz Instrumente za povezivanje Europe.
U subotu je danski operator Baltičkog plinovoda Energinet priopćio da će biti pušten u rad punim kapacitetom od kraja studenog ove godine, što je nešto više od mjesec dana prije planiranog.
Projekt je naišao na nekoliko velikih izazova.
"Kao i na ostale, i na nas je utjecala pandemija covida-19 i geopolitička situacija u Europi. Uz to, loše vrijeme je utjecalo na gradnju u nekim razdobljima”, rekao je direktor odjela međunarodnih odnosa u Energinetu Torben Brabo.
Energinetov dio veliko projekta sastojao se od 105 kilometara plinovoda u Sjevernom moru, oko 210 km plinovoda ispod zemlje kroz Dansku te proširenja prihvatnog terminala u Nybrou i nove kompresorske stanice u Everdrupu.
U njegovoj realizaciji sudjelovali su Energinet i poljski operatori plinovoda GAZ-SYSTEM-a, a sufinanciran je od strane fonda Connecting Europe Facility.
Baltički plinovod svečano je otvoren u Golenjevu u Poljskoj a upriličili su je poljski i danski premijer te poljski predsjednik.
15:29 Rusko ministarstvo obrane kazalo je u utorak da neće tražiti izručenje ruskih državljana koji su pred mobilizacijom za rat u Ukrajini izbjegli u inozemstvo.
"Rusko ministarstvo obrane u okviru djelomične mobilizacije nije poslalo niti pripremilo niti će zatražiti vlasti Kazahstana, Gruzije i drugih zemalja da prisilno vrate ruske građane", navodi se u priopćenju.
Od 21. rujna kada je Kremlj objavio djelomičnu mobilizaciju pričuvnog sastava ruske vojske deseci tisuća vojno sposobnih muškaraca izbjegli su iz Rusije, posebno u bivše sovjetske republike u središnjoj Aziji te na Kavkazu.
Ako ruski građanin dobije poziv za mobilizaciju i ne prijavi se u centar za novačenje, teoretski se može smatrati dezerterom i biti upisan na popis traženih osoba u Rusiji.
Ministar unutarnjih poslova Kazahstana Marat Akhmetjanov rekao je u utorak da će Astana biti prisiljena izručivati Ruse koji su izbjegli pred mobilizacijom samo u slučaju onih koji su na listi traženih osoba u Rusiji.
Kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev izjavio je u utorak da će zaštititi Ruse koji bježe u Kazahstan kako bi izbjegli vojnu mobilizaciju koja je u tijeku u Rusiji.
Astana i Moskva su saveznici, no odnosi su zahladili od početka ruske agresije na Ukrajinu.
15:12 Oružane snage Danske objavile su na Twitteru videozapis na kojem se navodno vidi curenje iz ruskog plinovoda. Poručili su kako je promjer plina koji je iscurio veći od jednog kilometra.
Se video og fotos af gaslækagerne på Nord Stream 1 og 2-gasledningerne i Østersøen på https://t.co/pj96CN7CDB: https://t.co/7bgt8TljaH #dkforsvar pic.twitter.com/I1zEPaBLYO
— Forsvaret (@forsvaretdk) September 27, 2022
Objavljene su i fotografije curenje plina.
14:54 Ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je kako Rusija želi "spasiti ljude" na teritorijima u Ukrajini pod kontrolom Moskve dok se održava posljednji dan referenduma.
"Spašavanje ljudi na svim teritorijima gdje se održava ovaj referendum u fokusu je pozornosti cijelog našeg društva i cijele zemlje", poručio je Putin.
13:56 Ministar vanjskih poslova Velike Britanije James Cleverly osudio je referendum o pripajanju Ruskoj Federaciji u Donjecku, Lugansku, Hersonu i Zaporižju.
"Kao što sam prošlog tjedna jasno rekao UN-u, nećemo priznati lažne rezultate ovih lažnih referenduma. Odgovorni za njihovo nametanje će biti sankcionirani", poručio je.
As I made clear at the UN last week, we will not recognise the phoney results of these sham referenda and we have sanctioned those responsible for imposing them. https://t.co/de5EiQMwAc
— James Cleverly🇬🇧 (@JamesCleverly) September 27, 2022
13:37 Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je na sastanku s dužnosnicima kako se, među ostalim, u vojsku pozivaju i poljoprivrednici.
"Također bih se želio obratiti regionalnim čelnicima i čelnicima poljoprivrednih poduzeća. U sklopu djelomične mobilizacije pozivaju se i poljoprivredni radnici. Molim vas da ovom pitanju posvetite posebnu pozornost", rekao je Putin na sastanku koji je prenosila televizija.
Putin je također rekao da je Rusija na putu da odradi žetvu s rekordnim urodom žitarica od 150 milijuna tona, uključujući 100 milijuna tona pšenice 2022. godine.
13:10 Ujedinjeni narodi priopćili su kako su duboko uznemireni izvještajima o gotovo 2400 uhićenih tijekom brojnih prosvjeda u Rusiji zbog naredbe o djelomičnoj mobilizaciji, piše The Guardian.
"Duboko smo uznemireni velikim brojem ljudi koji su navodno uhićeni", rekla je glasnogovornica Ureda Ujedinjenih naroda za prava Ravina Shamdasani u Ženevi.
12:50 Kremlj je u utorak objavio da ne odbacuje mogućnost da je šteta na plinovodima Sjeverni tok u Baltičkom moru nastala sabotažom, dok Europska komisija kaže da je preuranjeno nagađati o uzroku curenja plina u dva plinovoda koji su namijenjeni za dopremu plina iz Rusije u Europu.
Nord Stream AG, upravitelj plinovoda, ranije u utorak objavio je da su tri morske linije Sjevernog toka doživjele štetu „bez presedana“ u jedan dan.
"Ne može se odbaciti nijedna opcija", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kad je upitan o mogućnosti sabotaže.
Dodao je da je Kremlj veoma zabrinut oko te situacije koja zahtijeva hitru istragu jer to predstavlja problem za energetsku sigurnost "cijelog kontinenta".
Europska komisija pomno prati razvoj događaja i zasad ne vidi nikakav utjecaj na sigurnost opskrbe Europe, rekao je glasnogovornik Komisije.
"U ovoj fazi vrlo je preuranjeno nagađati o tome koji su uzroci... Zemlje članice razmatraju ovo pitanje, ostat ćemo u bliskom kontaktu s njima, ali stvarno nije trenutak za nagađanje", kazao je on na redovitoj tiskovnoj konferenciji.
Švedska pomorska uprava u utorak je upozorila na dva curenja na ruskom plinovodu Sjeverni tok 1 u švedskim i danskim vodama, nedugo nakon što je otkriveno curenje i na plinovodu Sjeverni tok 2.
"Postoje dva curenja na Sjevernom toku 1 - jedno u švedskoj i jedno u danskoj gospodarskoj zoni. One su vrlo blizu jedna drugoj", rekao je glasnogovornik švedske pomorske uprave (SMA).
Curenje je locirano sjeveroistočno od danskog otoka Bornholma, rekao je glasnogovornik, dodavši da ne zna uzrok.
U ponedjeljak su danske vlasti zatražile od brodova da se klone radijusa od pet nautičkih milja jugoistočno od Bornholma nakon curenja plina iz neaktivnog plinovoda Sjeverni tok 2.
Tlak u plinovodu Sjeverni tok 2 koji je trebao udvostručiti isporuke ruskog plina u Njemačku, naglo je pao u noći s nedjelje na ponedjeljak sa 105 na sedam bara, izjavio je u ponedjeljak glasnogovornik operatora.
Plinovod Sjeverni tok 2 trebao je dopremati ruski plin kroz Baltičko more do Njemačke i dovršen je krajem prošle godine. SAD mu se protivio, tvrdeći da će pojačati ovisnost Europe o ruskom plinu. Kritizirala ga je i Ukrajina, žaleći se da će izgubiti prihod od tranzita ruskog plina.
Njemačka ga je zbog ruske invazije na Ukrajinu stavila na led i pokušava pronaći nove izvore nabave plina. U trenutku kada ga je njemački kancelar Olaf Scholz blokirao zbog ruske invazije na Ukrajinu, u plinovodu je isporuku čekalo 300 milijuna prostornih metara plina, navodi Reuters.
Baltički plinovod, novi podmorski plinovod koji isporučuje norveški plin u Poljsku s godišnjim kapacitetom od 10 milijardi kubičnih metara dnevno, trebao bi biti svečano otvoren u utorak.
11:37 Skupina država članica EU-a, među kojima je i Hrvatska, zatražila je od Europske komisije da za predstojeći izvanredni sastanak ministara energetike pripremi prijedlog o postavljanju gornje granice na veleprodajnu cijenu plina.
"Ograničenje cijene, što od početka traži sve veći broj država članica, jedna je od mjera koja će pomoći svakoj državi članici u ublažavanju inflatornog pritiska, upravljanju očekivanjima i koja će pružiti okvir u slučaju potencijalnih poremećaja u opskrbi te ograničiti ekstra profite u sektoru", kaže se u pismu koje je zasad potpisalo 12 ministara energetike i poslalo povjerenici za energiju Kadri Simpson.
11:32 Na okupiranim dijelovima Ukrajine u utorak se održava posljednji dan referenduma o pripojenju Rusiji, a stanovništvo četiriju regija na istoku zemlje može danas glasati do 16 sati po lokalnom vremenu (15 sati po srednjoeruropskom vremenu).
Stanovnici Luhanska, Donecka, Hersona i Zaporižije imaju danas zadnju priliku odlučiti da li podržavaju pripajanje tih teritorija Ruskoj Federaciji.
Referendumi su naišli na osudu, posebice na zapadu, i smatraju se kršenjem ukrajinskih zakona i međunarodnog prava, bez minimuma demokratskih standarda.
Iako je grad Alčevsk, u regiji Luhanska, danas granatiran, birališta su ostala otvorena.
Ruska državna televizija danima prikazuje ljude koji se vesele jer će uskoro biti dio Rusije, dok neovisni mjediji javljaju da ljudi glasaju pod pritskom i pod prijetnjom oružja.
Očekuje se da će proruske vlasti rezeltate referenduma objaviti u utorak navečer. Također se očekuje da će potpora pridruživanju Rusiji iznositi oko 80 do 90 posto.
Potom bi separatisti trebali podnijeti službeni zahtjev ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da uđu u sastav teritorija Rusije.
Kremlj je dao do znanja da bi se to moglo dogoditi brzo.
Ruske snage uglavnom kontroliraju teritorij četiriju regija koje predstavljaju oko 15 posto Ukrajine, ili otprilike teritorij veličine Portugala, dok je Krim, anektiran 2014., veličine Belgije. Ruski parlament - Duma - mogao bi formalizirati aneksiju u sljedećih nekoliko dana.
11:00 Broj ubijenih u napadu na školu u ruskom Iževsku narastao je na 17, objavile su vlasti republike Udmurtije.
Prema njihovom izvješću, još dvoje ljudi je podleglo ozljedama nakon što je 34-godišnji bivši učenik u ponedjeljak napao školu, pucajući na učenike, učitelje i zaštitare, a potom ubivši i sebe.
Ruski ministar zdravstva Mihail Muraško u utorak je rekao da je još troje ozlijeđenih u kritičnom stanju. Petnaestero ozlijeđenih, među njima 13 djece, liječit će se u Moskvi, dodao je. Ukupno je u napadu bilo više od 20 ozlijeđenih.
U toj regiji, smještenoj oko tisuću kilometara istočno od Moskve, proglašena je trodnevna žalost, a pojačana je sigurnost u drugim školama u gradu.
Napadač, koji je prema vlastima imao psihičkih problema, navodno je pucao iz dva pištolja Makarov.
Glavni istražitelj Aleksander Bastrikin kazao je da je napadač nosio crnu majicu s nacističkim simbolima i fantomku.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov proglasio je napad "terorističkim činom", dodavši da se čini da je napadač pripadao "neofašističkim organizacijama ili skupinama".
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
10:55 Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev u utorak je rekao da Moskva ima pravo braniti se nuklearnim oružjem te da to "svakako nije blef".
Medvedev, potpredsjednik Vijeća sigurnosti Ruske Federacije, upozorio je da Moskva ima pravo odgovoriti na prijetnje zapada "bez previše savjetovanja".
Saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina to je rekao u vrijeme rasta tenzija između dviju strana zbog takozvanih referenduma o pridruživanju Rusiji u velikim dijelovima ukrajinskog teritorija pod ruskom okupacijom.
Putin je prošlu srijedu naredio prvu rusku mobilizaciju od Drugog svjetskog rata te objavio da planira anektirati velike dijelove Ukrajine, pritom upozorivši da ne blefira kad kaže da će Moskva iskoristiti nuklearno naoružanje da brani svoj teritorij.
Prema ruskoj vojnoj doktrini Kremlj može narediti korištenje nuklearnih bombi ako netko ugrozi ruski teritorij.
"Vjerujem da se NATO ni u tom scenariju ne bi izravno uključio u sukobe", napisao je Medvedev na aplikaciji Telegram.
"Demagozi s druge strane oceana i Europi ne žele umrijeti u nuklearnoj apokalipsi", dodao je.
Rusija i SAD posjeduju oko 90 posto ukupnog svjetskog nuklearnog arsenala.
10:50 Andrij Jermak, šef Ureda predsjednika Ukrajine, sugerirao je na Twitteru ruskim vojnim obveznicima koji idu na djelomičnu mobilizaciju da se predaju.
"Mobilizirani Rusi koji se sami predaju imaju priliku spasiti život. Svi drugi to neće imati", stoji u objavi.
Мобілізовані росіяни, які здадуться в полон, мають шанс зберегти життя. У всіх інших його не буде.
— Andriy Yermak (@AndriyYermak) September 27, 2022
10:25 Švedska pomorska uprava izdala je upozorenje zbog curenja na plinovodu Sjeverni tok 1 u vlasništvu Rusije u švedskim i danskim vodama. Događa se to nedugo nakon što je otkriveno curenje na obližnjem projektu Sjeverni tok 2.
Curenje je locirano sjeveroistočno od danskog otoka Bornholma, rekao je glasnogovornik Uprave. Nije odmah bilo jasno što je uzrokovalo curenje, piše The Guardian.
"Pažljivo promatramo kako bismo osigurali da nijedan brod ne priđe preblizu mjestu curenja", rekao je drugi glasnogovornik SMA-a.
10:00 Kazahstanski predsjednik rekao je u utorak da će zaštititi Ruse koji bježe u Kazahstan kako bi izbjegli vojnu mobilizaciju koja je u tijeku u Rusiji zbog slanja pojačanja u rat u Ukrajini.
"Posljednjih dana nam stiže puno ljudi iz Rusije. Većina je primorana otići zbog bezizlazne situacije", rekao je Kasim-Žomart Tokajev.
"Moramo ih zbrinuti i dati im sigurnost", rekao je Tokajev, inače blizak saveznik Moskve koji se nakon ruske ofenzive u Ukrajini udaljio od Kremlja. Još jednom je osudio sukob u Ukrajini i pozvao na poštovanje teritorijalnog integriteta.
"Teritorijalni integritet države mora biti neotuđiv, to je ključno načelo", rekao je Tokajev. Kazahstan je u gospodarskoj i carinskoj uniji s Rusijom, no gaji dobre odnose i s Kinom i Zapadom.
9:30 Velike kolone vozila nastale su na brojnim graničnim prijelazima Rusije i susjednih zemalja. Rusi, naime, napuštaju svoju domovinu nakon što je šef države, Vladimir Putin, prošloga tjedna objavio djelomičnu mobilizaciju 300.000 građana za rat u Ukrajini.
Drone footage shows a massive line of traffic at the border between Russia and Georgia as huge numbers of Russians seek to flee the country amid fears they will be drafted to fight in the war in Ukraine. https://t.co/Q8HpdzLxWM pic.twitter.com/WYoPVtbIGu
— ABC News (@ABC) September 26, 2022
#SatelliteImagery from September 25, 2022 shows a large traffic jam of vehicles leaving #Russia and attempting to cross the border into #Georgia, at the Lars checkpoint, following Russian President Putin’s mobilization order for the war in #Ukraine. pic.twitter.com/iHUsC8hYs2
— Maxar Technologies (@Maxar) September 26, 2022
9:24 Institut za proučavanje rata objavio je novu analizu. U izvješću se osvrće na probleme s kojima se Rusija suočava nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin objavio djelomičnu mobilizaciju.
Kremlj se bori s velikim problemima dok pokušava umiriti ruski narod s jedne strane, a s druge dok pokušava mobilizirati dovoljan broj ljudi kako bi mogao nastaviti borbe. Trenutačni cilj Kremlja jest da umiri izbezumljeno i uspaničeno stanovništvo obećanjem da će se greške ispraviti i da će se odgovorne birokratske institucije kazniti zbog svojih grešaka. Institut piše da takav narativ neće riješiti ruske probleme.
New: The #Kremlin is attempting to message its way out of the reality of major problems in the execution of its “partial mobilization,” but its narratives are unlikely to placate #Russians who can perceive the real mistakes all around them.https://t.co/1hZ3ygLJV2 pic.twitter.com/EI1Bf33F6A
— ISW (@TheStudyofWar) September 27, 2022
9:19 Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik Rusije te zamjenik šefa ruskog Vijeća sigurnosti, ponovno je spomenuo nuklearno oružje.
"Naši neprijatelji vole davati bahate izjave. Koriste pojmove sloboda, demokracija i misija, a to je zapravo samo verbalni proljev. Fontane proljevaste demagogije, uz zlobnu kreštavu retoriku, postale su davno provjereno oružje anglosaksonskog svijeta kojim zasipaju ostatak čovječanstva u pokušaju obrane svoje isključivosti i prava na vladanje svijetom", objavio je Medvedev na Telegramu.
9:16 Novi val ruskih emigranata koji pristiže u Gruziju čine vojno sposobni muškarci koji dolaze u kolonama automobila dugim dvadesetak kilometara, biciklima, a neki i pješače kilometrima do graničnog prijelaza.
Potresnu ispovijest Nikite, koji je do Gruzije putovao dva dana kako bi izbjegao mobilizaciju za rat u Ukrajini, možete pročitati >>OVDJE.
9:10 Britansko ministarstvo obrane objavilo je najnovije izvješće o situaciji u Ukrajini. Navode kako bi se ruski predsjednik Vladimir Putin u petak, 30. rujna, trebao obratiti ruskom parlamentu te kako "postoji realistična vjerojatnost da će Putin iskoristiti obraćanje kako bi formalno najavio aneksiju okupiranih regija Ukrajine".
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 27 September 2022
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) September 27, 2022
Find out more about the UK government's response: https://t.co/xG1CgXqeKM
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/schw2ockbs
9:00 Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine objavio je nove podatke o ruskim vojnim gubicima. Kako stoji u infografici objavljenoj na Twitteru, do sada je poginulo gotovo 58.000 ruskih vojnika.
#Russian losses according to the General Staff of the Armed Forces of #Ukraine. pic.twitter.com/ZGVyog745q
— NEXTA (@nexta_tv) September 27, 2022
08:35 Dobrovoljna organizacija pod vodstvom vojnih veterana naziva Mozart ističe da u Ukrajini želi pomagati i spašavati živote, prkoseći i samim svojim imenom zloglasnoj ruskoj paravojnoj skupini Wagner.
Obje skupine nose imena slavnih kompozitora, ali oni koji rade za Mozart kažu da tu sve sličnosti među njima prestaju.
Mozart čine vojni veterani koji dostavljaju humanitarnu pomoć, pomažu u medicinskoj evakuaciji i sudjeluju u obuci Ukrajinaca za borbe.
08:27 Ruska sigurnosna služba FSB optužila je u ponedjeljak japanskog konzula u Vladivostoku da se pokušao domoći tajnih informacija o ekonomskim posljedicama sankcija i zatražila od njega da napusti Rusiju.
FSB je uhitio konzula Motokija Tatsunorija i pustio ga na slobodu nakon nekoliko sati, a Tokio je uložio "oštar prosvjed" zbog pritvaranja i signalizirao da bi mogao uzvratiti istom mjerom, rekao je novinarima na brifingu u utorak vladin glasnogovornik Hirokazu Matsuno.
Konzul Tatsunori proglašen je personom non gratom nakon što je uhvaćen u primanju tajnih informacija o ekonomskim posljedicama zapadnih sankcija na ruskom dalekom istoku, objavio je FSB.
08:22 Danske vlasti upozorile su u ponedjeljak brodove da izbjegavaju vode oko otoka Bornholm u Baltičkom moru zbog curenja plina iz plinovoda Sjeverni tok 2, a pad tlaka utvrđen je i u Sjevernom toku 1. Više o tome pročitajte >>OVDJE.
08:02 Ruski predsjednik Vladimir Putin trebao bi se obratiti u oba doma ruskog parlamenta u petak, 30. rujna, i mogao bi to obraćanje iskoristiti da službeno objavi priključenje ruskih okupiranih teritorija Ukrajine Rusiji, reklo je britansko ministarstvo obrane.
"Postoji realna mogućnost da će Putin svojim obraćanjem i formalno objaviti priključenje okupiranih područja Ukrajine Ruskoj Federaciji. Referendumi koji su trenutačno u tijeku na ovim teritorijima trebali bi završiti 27. rujna."
Ruski se čelnici gotovo sigurno nadaju da će se svaka najava pristupanja smatrati opravdanjem "specijalne vojne operacije" i da će konsolidirati patriotsku potporu sukobu.
07:11 Nastavlja se ruska mobilizacije u Sibiru. Obitelji su primorane oprostiti se od onih koji su pozvani da se bore u invaziji na Ukrajinu. Reutersovi dopisnici s terena izvještavaju da se glazba sovjetskih ratnih pjesama pomiješala s jecajima rodbine u malom ruskom gradu Batajsk u Omskoj oblasti dok su se svježe mobilizirani rezervisti u ponedjeljak opraštali od svojih obitelji.
Prosvjedi protiv poziva i ruske vojne operacije održani su u desecima gradova, a dugi redovi formirani su na ruskim kopnenim granicama s nizom zemalja.
07:02 Ruski mediji objavili su da su "referendumi" na četiri okupirana teritorija Ukrajine "važeći" dan prije završetka glasovanja, tvrdeći da je izlaznost već prešla 50 posto. Analitičari su te tvrdnje o odazivu nazvali "flagrantno lažiranima". Ruska državna medijska agencija TASS objavila je da je u ponedjeljak, 26. rujna, odaziv birača bio 86,89% u Donecku, 83,61% u Lugansku, 63,58% u Hersonu i 66,43% u Zaporižji.
Glasovanje bi trebalo završiti danas. "Referendume" su više puta Ukrajina i Zapad osuđivali kao "prevaru". Analitički centar (engl. think tank) Instituta za proučavanje rata rekao je:
"Odaziv čak i na slobodnom i poštenom referendumu, a ne na lažnom plebiscitu Kremlja gotovo bi sigurno bio puno niži... Čak i u mirnodopskim uvjetima Ukrajinci ne izlaze na glasanje po stopama koje su tako visoke kao što izvješćuju ruski okupacijski dužnosnici; u prvom krugu predsjedničkih izbora u Ukrajini 2019. izašlo je samo 62,8 % birača."
Što se događalo prethodnog dana, pogledajte OVDJE.
