Rat u Ukrajni traje 89. dan. 21-godišnji ruski vojnik osuđen je zbog ratnog zločina na doživotnu kaznu zatvora. Poznata je sudbina branitelja Azovstala, sudit će im se u Donjecku. Poljska je raskinula sporazum s Rusijom o plinu.


 

  • U veljači je pokušan atentat na ruskog predsjednika Vladimira Putina.
  • 87 Ukrajinaca ubijeno je u ruskom raketiranju sela Desna u regiji Černihiv.
  • Vadim Šišimarin, 21-godišnji zapovjednik tenka, osuđen je na doživotni zatvor zbog ratnog zločina.
  • Kremlj je optužio Zapad za globalnu prehrambenu krizu u svijetu.
  • Ruski vojnici odustaju od borbe u Ukrajini.
Vezani članci Razrušena čeličana Azovstal Rusija prijeti nakon najavljenog povećanja broja američkih vojnika u Europi: "Nećemo zatvarati oči pred ovim potezom" Ilustracija Rusija se oglasila o raketiranom trgovačkom centru u Ukrajini: "Izgleda kao provokacija koju smo već vidjeli". Raste broj poginulih

Tijek događaja iz minute u minutu pratite u nastavku:

22:59 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u ponedjeljak u obraćanju videovezom na Svjetskom ekonomskom forumu da je Vladimir Putin jedini ruski dužnosnik s kojim je voljan sastati se, i to samo s jednim ciljem – da prekinu rat. Više čitajte >>OVDJE

21:38 Američki ministar obrane Lloyd Austin rekao je da je na virtualnom sastanku u ponedjeljak oko 20 zemalja najavilo nove pakete sigurnosne pomoći Ukrajini.

Sastanak je održan radi koordinacije naoružanja Ukrajine.

Među zemljama koje su najavile nove pakete pomoći su Italija, Danska, Grčka, Norveška i Poljska, rekao je Austin novinarima nakon sastanka skupine za pomoć u obrani Ukrajine.

Danska će dati protubrodske rakete Harpun i rakete za obranu ukrajinske obale, najavio je Austin.

“Svima je ovdje jasno koji su ulozi u ovom ratu”, poručio je također američki ministar.

Austin je dodao da je skupina porasla od svog prvog sastanka prošlog mjeseca u Njemačkoj, te sada sudjeluju i Austrija, Bosna i Hercegovina, Kolumbija i Irska a grupa ima 47 članica.

Najviši američki vojni časnik, general Mark Milley, na istoj je konferenciji za medije rekao da je SAD još uvijek “veoma daleko” od bilo kakvog ponovnog slanja američkih snaga u Ukrajinu.

Prošlog tjedna američki predsjednik Joe Biden potpisao je zakon kojim se osigurava 40 milijarda dolara za ratnu pomoć Ukrajini. Od toga je 6 milijarda namijenjeno opremanju Ukrajine oklopnim vozilima i jačanju protuzračne obrane, a gotovo 9 milijarda osiguravanju "kontinuiteta ukrajinskih demokratskih institucija". Pomoć SAD-a Ukrajini uključuje i veliki humanitarni paket.

21:30 Međunarodna zajednica trebala bi pomoći u osiguravanju prolaza za izvoz hrane morskim putom uspostavom koridora iz Odese kako bi se spriječila glad u svijetu, kazala je za BBC u ponedjeljak zamjenica ukrajinskog premijera Julija Sviridenko.

"Trebalo bi nam pet do sedam godina da izvezemo sve te poljoprivredne prinose. Stoga nam je sada iznimno važno deblokirati morske luke", rekla je Sviridenko.

"Trebamo jamstvo partnera, naravno to je jamstvo obrane, jamstvo sigurnosti", dodala je.

Bilo koji koridor iz Odese može se uspostaviti samo uz suglasnost Rusije, kazao je zapadni dužnosnik u ponedjeljak za Reuters.

"Jasno je da Rusi dominiraju tim područjem. Bilo bi potrebno dopuštenje Rusa, neka vrsta sporazuma da se to dogodi", rekao je anonimno zapadni dužnosnik.

"To bi zahtijevalo neku vrstu sigurnosnog jamstva, mislim od Turske, kako bi postalo stvarnost. Mislim da bi morali isključiti razmišljanje da bi se to moglo učiniti bez dopuštenja Rusije", dodao je.

Pobjeglo više od 6,5 milijuna ljudi

21:10 UN-ova agencije za izbjeglice, UNHCR, objavila je u ponedjeljak da je više od 6,5 milijuna ljudi pobjeglo iz Ukrajine zbog rata.

Susjedna Poljska zbrinula je daleko najviše ukrajinskih izbjeglica - njih 3,5 milijuna.

U Njemačku je od početka ruske invazije na Ukrajinu, 24. veljače, do prošle subote pristiglo gotovo 780.000 izbjeglica. Njih 98 posto su ukrajinskog podrijetla, izvijestilo je njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova.

Pretpostavlja se da su mnogi od njih možda u međuvremenu otišli u neku drugu zemlju EU-a ili su se vratili u Ukrajinu.

Prema UNHCR-u, od početka rata su se u Ukrajinu vratila gotovo dva milijuna ljudi. Ne zna se točno koliko njih se vratilo za stalno, a koliko njih tek povremeno dolazi u svoju zemlju.

Samo je Poljska zabilježila više od milijun i pol ljudi koji se vraćaju u Ukrajinu, objavila je tamošnja granična služba na Twitteru. Također je navedeno da je broj ljudi koji se vraćaju u Ukrajinu odnedavno, na dnevnoj bazi, veći od broja onih koji napuštaju zemlju.

Ukrajina je prije rata imala oko 44 milijuna stanovnika.

Uz 6,5 milijuna izbjeglih iz zemlje, zbog rata je još dodatnih osam milijuna ljudi raseljeno unutar Ukrajine, izvijestila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM).

Zbog rata u Ukrajini broj izbjeglica na globalnoj je razini prvi put prešao brojku od 100 milijuna, izvijestio je UNHCR.

20:50 Lažna granata ostavljena je ispred ruskog konzulata u najmnogoljudnijem brazilskom gradu, piše BBC.

Policijski službenici Grupe za posebno taktičko djelovanje, koji su pozvani na mjesto događaja preko noći, potvrdili su da se radi o lažnom uređaju.

Nije poznato tko bi mogao biti odgovoran za uređaj.

Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro opravdao je svoju odluku da zadrži "neutralan stav" o sukobu Rusije i Ukrajine pozivajući se na snažne trgovinske veze Rusije s Brazilom. Brazilski mediji su ga optužili da "hvali" i daje "simpatične" izjave o ruskom čelniku Vladimiru Putinu.

Srcedrapajuća ispovijest

20:30 18-godišnji dječak govorio je o trenutku kada je njegova majka ubijena nakon što je granatiranje pogodilo njihov dom u Donestku, na istoku Ukrajine.

Viačeslav je rekao UNICEF-u da se sada usredotočuje na stvaranje boljeg života za svoje četvero mlađe braće i sestara.

"Mama je ubijena. Umrla je na mojim rukama", rekao je.

Kroz suze je opisao što se dogodilo. "Granata je pala na samo nekoliko koraka od nas. Kad sam otvorio oči, vidio sam mamu kako leži na boku. Njezine posljednje riječi su bile - dobro sam."

Sudit će ukrajinskim vojnicima

19:46 Tisućama ukrajinskih vojnika koje su nedavno zarobile ruske snage u Mariupolju sudit će se na "međunarodnom sudu", kazao je vođa samoproglašene Donecke Narodne Republike (DNR), prenosi dpa.

"Međunarodni sud" bit će organiziran za borce koji su se tjednima opkoljeni borili protiv ruskih snaga u čeličani Azovstal, kazao je lider doneckih proruskih separatista Denis Pušilin za Interfax.

Pozivajući se na drugi izvor, Interfax je izvijestio da će suđenje početi u Mariupolju, iako bi se kasnija suđenja mogla održati u drugim donecke oblasti.

Ruske snage stekle su nakon višemjesečne opsade kontrolu nad Mariupoljom predajom boraca iz čeličane Azovstal.

Ukrajinsko ministarstvo obrane nada se mogućoj razmjeni zarobljenih vojnika, a glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ranije nije odgovorio hoće li se zarobljene vojnike tretirati kao ratne zarobljenike ili ratne zločince.

18:40 Hrvatske luke na Jadranu mogu biti alternativni način za prijevoz žitarica iz Ukrajine, čije su crnomorske luke blokirane, prema sjeveru Afrike, izjavila je u ponedjeljak državna tajnica u ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko Zgombić.

18:00 U Ukrajini se vodi oko 13.000 istraga o navodnim ratnim zločinima koje su počinili ruski vojnici, rekao je glavni državni tužitelj.

Otkako su se pojavile optužbe, Rusija je neprestano poricala da je počinila ratne zločine. Ranije danas, 21-godišnji ruski vojnik, narednik Vadim Šišimarin, osuđen je na doživotnu kaznu zatvora zbog ubojstva nenaoružanog civila.

Šišimarin je priznao da je pucao na Oleksandra Šelipova (62) iz automobila dok su se ruski vojnici vozili u selo Čupakhivka četiri dana nakon invazije.

Novi napad

17:30 Najmanje jedna osoba je ubijena u ruskom raketnom napadu na Malin, u regiji Žitomir, zapadno od Kijeva, prema ukrajinskoj vojsci.

Ukrajinsko zračno zapovjedno središte priopćilo je da su ruske snage u nedjelju ispalile "pomorske krstareće rakete" iz jugoistočnog smjera na infrastrukturne objekte u Žitomiru.

"Zasad ne mogu reći ništa konkretnije, osim da su informacije o jednoj žrtvi već potvrđene. Udarac na Malyn je vrlo sličan onom 20. svibnja. Na mjestu događaja je izbio požar, ugašen je doslovno upravo sada, bliže 7 sati navečer”, rekao je Vitalij Bunečko, načelnik regionalne vojne uprave Žitomira.

17:15 Bjeloruski predsjednik i bliski saveznik Vladimira Putina, Aleksandar Lukašenko, rekao je da je zabrinut zbog, kako je nazvao, poteza Zapada da "rasparča" Ukrajinu .

Tijekom televizijskog sastanka s Putinom, Lukašenko je također optužio Poljsku da želi zauzeti zapadni dio Ukrajine. Nije pružio nikakve dokaze koji bi potkrijepili niti jednu od svojih tvrdnji.

"Ono što nas brine je da su oni spremni, Poljaci i NATO, izaći, pomoći zauzeti zapadnu Ukrajinu kakva je bila prije 1939. godine", naveo je.

Rusija je ranije sugerirala da Poljska želi uspostaviti kontrolu nad povijesnim poljskim zemljama u Ukrajini, tvrdnju koju Varšava poriče kao dezinformaciju, prenosi Reuters.

16:57 Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Andrej Rudenko rekao je da Moskva razmatra prijedlog talijanskog mirovnog plana za okončanje sukoba u Ukrajini.

"Nedavno smo ga dobili i proučavamo", rekao je.

Kazao je kako između Rusije i Italije nije bilo razgovora, dodajući da će Rusija komentirati nešto kasnije.

SAD šalje vojnike u Kijev?

16:15 Bidenova administracija je u ranoj fazi potencijalnog slanja snaga za specijalne operacije (SOF) u Ukrajinu za vrlo ograničenu misiju pomoći u čuvanju američkog veleposlanstva u Kijevu, prema nekoliko američkih dužnosnika. Ideja o korištenju SOF-a je u vrlo preliminarnoj fazi i još nije predstavljena predsjedniku Joeu Bidenu na odluku, rekli su izvori za CNN.

Veleposlanstvo je ponovno otvoreno prošlog tjedna nakon što je bilo zatvoreno oko tri mjeseca.

Za sada, veleposlanstvo i njegov ograničeni broj osoblja štite diplomatski sigurnosni dužnosnici State Departmenta. Rasprava se usredotočuje na to je li potrebno povećanje sigurnosti ako se broj osoblja poveća i je li SOF najbolje opremljen da ispuni te zahtjeve.

Američki marinci obično čuvaju američka veleposlanstva diljem svijeta, ali u Kijevu, za sada, postoji opća suglasnost da tipično osoblje straže veleposlanstva marinaca možda neće odgovarati nesigurnoj sigurnosnoj slici u Ukrajini bez dodatnih snaga, kažu dužnosnici.

SAD ne vjeruje da bi Rusija otvoreno napala veleposlanstvo. No, zabrinutost je da bi ruska protuzračna obrana ili projektili mogli nehotice gađati kompleks i da bi situacija mogla dramatično eskalirati, kažu dužnosnici.

16:00 Dmitro Orlov, gradonačelnik grada Enerhodara na jugoistoku Ukrajine, ustvrdio je u ponedjeljak da su ruske snage blokirale kolonu vozila koja je napuštala teritorij pod ruskom kontrolom.

"Za sada je nemoguće napustiti privremeno okupirana područja - od Melitopolja i Enerhodara prema Zaporožju. Iz nepoznatih razloga nije dopušten transport preko neprijateljske kontrolne točke u Vasilovki. U redu je više od 400 automobila", napisao je na Telegramu.

"Putin će platiti visoku cijenu"

15:45 Ruski predsjednik Vladimir Putin morat će "platiti visoku cijenu za svoje barbarstvo u Ukrajini", rekao je američki predsjednik Joe Biden.

Obraćajući se novinarima tijekom današnjeg posjeta Tokiju, gospodin Biden je rekao da je odvraćanje Kine od napada na Tajvan jedan od razloga zašto je važno da Putin plati cijenu za svoje postupke.

Također je isključio mogućnost dovođenja američkih snaga u izravan sukob s Rusijom usred tekuće krize u Ukrajini.

Američki čelnik, koji je govorio zajedno s japanskim premijerom Fumiom Kishidom, također je rekao da će SAD vojno intervenirati ako Kina napadne Tajvan, rekavši da je teret zaštite Tajvana "još jači" nakon ruske invazije na Ukrajinu.

"To je obaveza koju smo preuzeli", dodao je.

U subotu je Bijela kuća objavila da je predsjednik Biden potpisao zakon o pružanju pomoći Ukrajini od gotovo 40 milijardi dolara u sklopu napora za jačanje vojne potpore ruskoj invaziji.

15:33 Ruski savjetnik pri UN-u u Ženevi Boris Bondarev podnio je ostavku zbog "krvavih, besmislenih i apsolutno bespotrebnih borbi u Ukrajini", što ga čini najvišim diplomatom zemlje koji je odstupio zbog rata. U pismu ostavke Bondarev navodi da je vidio različite zaokrete vanjske politike svoje zemlje tijekom svoje 20-godišnje karijere, piše BBC.

"Ali nikad se nisam toliko posramio svoje zemlje kao 24. veljače, kada je Rusija započela s napadom", dodao je. Razinu laži i neprofesionalizma u ruskom Ministarstvu vanjskih poslova nazvao je katastrofalnima. "Rat Vladimira Putina je, ne samo zločin protiv ukrajinskog naroda, već i, možda, najteži zločin protiv naroda Rusije", napisao je.

Što se događalo ranije tijekom dana možete pročitati >>OVDJE.

 


 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju