Obavijesti Video Pretražite Navigacija
RAT U EUROPI

Rusi priznaju da je situacija napeta: NATO Ukrajini šalje sustav za borbu protiv dronova

Rusija je napala ključnu ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Volodimir Zelenski rekao je da je Ukrajina ostala bez 30 posto elektrana. U ruskim napadima posljednjih 10-ak dana više od 1100 gradova i sela ostalo je bez struje.

 

  • Rusija je napala ključnu ukrajinsku energetsku infrastrukturu
  • Neki gradovi u Ukrajini ostali su bez stuje
  • Volodimir Zelenski rekao je da su ostali bez 30 posto elektrana
  • Oko 9000 ruskih vojnika i oko 170 tenkova razmjestit će se u Bjelorusiji
  • Ruski borbeni avion zabio su u stambenu zgradu na jugu Rusije

Tijek događaja možete pratiti u nastavku:

22:45 Iranski dronovi "igraju sve značajniju ulogu" u ruskoj strategiji uništavanja infrastrukture, izjavio je zapadni dužnosnik za AP.

Fotograf agencije Associated Press snimio je kamerom jednu od iranskih bespilotnih letjelica u ponedjeljak, s jasno vidljivim krilom u obliku trokuta i šiljastom bojevom glavom, iako je Kremlj odbio potvrditi njihovu upotrebu.

Zapadni dužnosnik, koji je želio ostati anoniman govoreći o obavještajnim podacima, rekao je da Rusija slijedi strategiju "pokušaja uništenja ukrajinske električne mreže" udarima dugog dometa koji uzrokuju civilne žrtve, a ne da su usmjereni na ukrajinsku vojsku.

Dužnosnik je rekao da iranske bespilotne letjelice "igraju sve značajniju ulogu, iako možemo vidjeti da Ukrajina učinkovito neutralizira mnoge od njih prije nego što pogode svoje ciljeve, prenosi The Guardian.

22:35 Bivši talijanski premijer Silvio Berlusconi rekao je u utorak da je ponovno u kontaktu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i da su nedavno razmijenili "simpatična pisma". Više o tome čitajte >>OVDJE

21:42 Kijev je u utorak osudio "neaktivnost" Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) da pomogne ukrajinskim vojnicima koje su zarobili Rusi, a koje ta međunarodna organizacija još nije uspjela posjetiti.

"Nažalost, pri svakoj razmjeni, primjećujemo da je nedjelovanje ICRC-a dovelo do toga da su naši ratni zarobljenici i civilni taoci svakodnevno mučeni izgladnjivanjem, elektroškovima", izjavio je ukrajinski časnik za ljudska prava Dmitro Lubinec, po priopćenju iz ureda predsjednika.

Prema njegovim riječima, ICRC ne ispunjava svoj mandat koji predviđa posjete vojnim i civilnim zarobljenicima u zonama sukoba.

Šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak potvrdio je da "Ukrajina očekuje i zahtijeva od ICRC-a odgovarajuću odlučnost da dobije pristup ukrajinskim zarobljenicima u Olenivki".

Epidemiološke uvjete u tom zatvoru, koji se nalazi u dijelu donecke regije (istok) pod ruskom okupacijom, osudio je UN, a Kijev je opetovano tražio da tim ICRC-a tamo ode.

"Ne vidimo da ICRC radi na zaštiti naših zatvorenika", dodao je Jermak, osuđujući i "destruktivnu i ciničnu" poziciju Rusije.

Prošlog petka ICRC je zatražio "hitan i nesmetan" pristup tisućama ratnih zarobljenika iz sukoba u Ukrajini, koje još nije uspio posjetiti.

Glasnogovornik ICRC-a Ewan Watson ponovio je da su "naši timovi spremni na terenu" za odlazak u zatvor Olenivka, ali je također odbio ulaziti u detalje o tome jesu li Kijev i Moskva aktivnije surađivali s organizacijom.

ICRC je posjetio "stotine ratnih zarobljenika s obje strane", podsjetio je Watson, također naglašavajući da je njegova organizacija uspostavila sustav za davanje vijesti obiteljima i bližnjima.

21:05 Novi zapovjednik ruskih snaga u Ukrajini, Sergej Surovikin, priznao je u utorak da je vojna situacija u Ukrajini "napeta", posebno oko okupiranog grada na jugu zemlje, Hersona. Više čitajte >>OVDJE

19:14 Rusija ne vidi nikakvog smisla u zadržavanju svoje diplomatske prisutnosti na zapadu, rekao je u utorak ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, naglasivši kako će se Moskva umjesto toga koncentrirati na Afriku i Aziju.

"Nema nikakvog smisla i, naravno, nikakve želje, zadržati jednaku prisutnost u zapadnim zemljama", rekao je Lavrov tijekom susreta s mladim diplomatima.

Ruski diplomati na zapadu rade "u uvjetima koji se teško mogu nazvati ljudskima i gdje im se stalno stvaraju problemi te im se prijeti", naglasio je ruski šef diplomacije.

"No ključno je što tamo više nema posla jer se Europa odlučila zatvoriti za nas, prekinuti svaku gospodarsku suradnju s Moskvom", nastavio je.

Istaknuo je da nema smisla tjerati druge da vole Ruse te da je "veća pozornost" potrebna zemljama trećeg svijeta u Africi i Aziji. Lavrov je rekao da Rusija tamo ima mnogo projekata kojima je nužna "diplomatska pratnja".

"U takvim uvjetima mi ćemo naravno težište staviti na one zemlje koje su spremne ravnopravno surađivati ​​na obostranu korist", zaključio je Lavrov.

Mnoge zapadne zemlje masovno su protjerale ruske diplomate nakon početka ruske ofenzive u Ukrajini 24. veljače. U nekim su slučajevima ta protjerivanja bila popraćena optužbama za špijunažu.

18:44 NATO će u sljedećim danima Ukrajini isporučiti sustave za obranu od napada dronovima, rekao je glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Jens Stoltenberg u utorak na sigurnosnoj konferenciji koja se održava u Berlinu.

"Najvažnije što sada možemo učiniti je da isporučimo ono što je NATO obećao, a to je još više sustava za protuzračnu obranu", rekao je Stoltenberg.

Sustavi protuzračne obrane će biti u stanju obraniti Ukrajinu od dronova iranske proizvodnje kojom Rusija već nekoliko dana intenzivno napada energetsku infrastrukturu zemlje.

"NATO će sljedećih dana isporučiti specijalne sustave protiv dronova koji mogu obraniti i napade od iranskih dronova", rekao je Stoltenberg.

Ukrajinske vlasti su priopćile kako je veliki broj dronova proteklih dana uništio gotovo trećinu elektrana u zemlji.

18:25 Iran je obećao Rusiju opskrbiti raketama zemlja-zemlja te dodatnim dronovima, rekla su dva iranska dužnosnika i dva diplomata Reutersu.

Dogovor o slanju oružja postignut je 6. listopada tijekom posjeta Moskvi iranskog potpredsjednika Mohamada Mokhbera, dvojice dužnosnika moćne iranske Revolucionarne garde i dužnosnika Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost.

"Rusi su zatražili još dronova te iranske balističke rakete s poboljšanom preciznošću, posebno iz raketnih obitelji Fateh i Zolfaghar", rekao je jedan iranski diplomat.

Iran je pristao poslati i Šahed-136, 'dronove kamikaze' za koje Ukrajinci tvrde da se već koriste u agresiji na njih.

Fateh-110 i Zolfaghar su rakete kratkog dometa zemlja-zemlja koje mogu gađati ciljeve na udaljenosti između 300 i 700 kilometara. Drugi iranski diplomat rekao je kako će rakete poslati unutar desetak dana.

Iranski diplomat koji je razgovarao s Reutersom odbacio je da takav transfer krši rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda iz 2015. godine.

"Gdje se one koriste nije pitanje za prodavača. Nismo zauzeli stranu u ukrajinskoj krizi kao zapad. Želimo kraj krize kroz diplomatska sredstva", kazao je diplomat.

Teheran odbacuje da Rusi već koriste iranske dronove Šahed-136, kao i Moskva.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da nemaju nikakve informacije o upotrebi iranskog naoružanja.

18:12 Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser smijenila je u utorak direktora Saveznog ureda za kibernetičku sigurnost (BSI) Arna Schoenbohma zbog njegove navodne bliskosti s ruskim obavještajnim krugovima.

"Optužbe na račun Schoenbohma su naštetile povjerenju javnosti potrebnom za obavljanje funkcije čelnika najvažnije njemačke institucije za kibernetičku sigurnost", stoji u priopćenju ministarstva unutarnjih poslova.

Stranke vladajuće koalicije, Zeleni i Liberalno-demokratska stranka (FDP) podržavaju odluku socijaldemokratske ministrice dok oporbeni demokršćani govore o "žrtvovanju pijuna".

Mediji špekuliraju da je odluka ministrice Faeser povezana s kritikom na račun Schoenbohma zbog članstva u udruzi Kibernetička sigurnost Njemačka koja je tijesno povezana s ruskim obavještajnim krugovima i koju je sada bivši direktor BSI sam osnovao prije deset godina.

U sklopu ove udruge je donedavno djelovala i berlinska tvrtka Protelion koja je vlasnički povezana s jednom ruskom tvrtkom za kibernetičku sigurnost na čijem čelu stoji jedan bivši član KGB-a s prisnim vezama s Kremljom.

Tvrtka Protelion je nedavno isključena iz udruge Kibernetička sigurnost Njemačke zbog, kako je priopćeno, "optužbi koje ne stoje u skladu s ciljem ove udruge, a to je borba protiv kibernetičkog kriminala".

17:51 Broj žrtava nakon što se ruski vojni avion srušio ispred stambenog kompleksa u ruskom gradu Jejsk nastavlja rasti. Preminulo je 14 osoba, od kojih je troje djece, a deseci ljudi su ozlijeđeni.

17:46 Više od 1100 gradova i sela ostalo je bez struje nakon 10 dana ruskih napada na ukrajinska energetska postrojenja.

U proteklih 10 dana Rusija je izvela oko "190 masovnih napada projektilima, bespilotnim letjelicama kamikazama i topništvom u 16 ukrajinskih regija i u gradu Kijevu", rekao je na brifingu glasnogovornik ukrajinske hitne službe Oleksandr Khorunzhyi, prenosi The Guardian.

17:42 Europska komisija je u utorak predložila paket novih mjera za smanjenje cijene plina i za osiguranje opskrbe plinom ove zime, ali među predloženim mjerama nema ograničenja veleprodajnih cijena plina.

Prijedlog uključuje zajedničku nabavu plina, privremeni mehanizam za ograničavanje visokih cijena dok se ne razvije novi indeks za trgovanje plinom koji će uključivati i ukapljeni plin, nove mjere za transparentnu uporabu infrastrukture, solidarnost među zemljama članicama te smanjenje potražnje za plinom.

Većina ugovora o plinu u Europi indeksirana je prema glavnoj europskoj burzi plina u Nizozemskoj, TTF. Taj indeks se odnosi na plin koji se dostavlja plinovodom i ne odražava cijene transakcija ukapljenog plina.

Komisija želi stvoriti dodatni indeks za ukapljeni plin. Trenutačno se uvozna cijena ukapljenog plina temelji na TTF-u, koji više nije primjeren odraz tržišne stvarnosti jer na njega utječu infrastrukturna uska grla u sjeverozapadnoj Europi i podložan je ruskom manipuliranju isporukama prirodnog plina.

Prema predloženoj uredbi, Agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER) ima zadaću izraditi objektivni alat za procjenu cijena, najkasnije dva tjedna nakon stupanja uredbe na snagu, a do 31. ožujka 2023. referentnu vrijednost uvoza LNG-a u EU.

17:30 Ruski predsjednik Vladimir Putin održat će sjednicu Vijeća sigurnosti putem videokonferencije 19. listopada, javljaju ruski mediji.

Naglašeno je da će izvještaj podnijeti Dmitrij Medvedev , zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti .

16:50 Ukrajinski visoki dužnosnici kazali su da je u ruskim napadima u posljednjih tjedan dana uništeno više od 400 infrastrukturnih objekata, a stradalo je i 180 stambenih zgrada.

16:20 U ruskom raketnom napadu na elektranu u Kijevu u utorak poginulo je troje ljudi, rekao je gradonačelnik Kijeva.

Gusti dim mogao se vidjeti nad sjevernim Kijevom gdje se nalazi elektrana nakon što je odjeknulo nekoliko jakih detonacija, rekli su očevici za Reuters.

Opskrba strujom u nekim dijelovima grada bila je prekinuta zbog oštećenja na kritičnoj infrastrukturi, ali je ubrzo obnovljena, objavila je elektroenergerska tvrtka DTEK.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da su dvije infrastrukturne mete, koje nije identificirao, pretrpjele "značajnu štetu".

"U današnjem napadu na kritičnu infrastrukturu Kijeva poginulo je troje ljudi. To su radnici jedne od tih kritičnih infrastruktura", rekao je.

Kijevsko tužiteljstvo otvorilo je istragu o mogućoj "povredi ratnih zakona i običaja".

16:00 Premijer Andrej Plenković obratio se u utorak ukrajinskoj Vrhovnoj Radi i poručio im da je Hrvatska "čvrsto stoji" uz Ukrajinu, a Rusiju prozvao "jedinom odgovornom za globalnu krizu".

"Pravda i istina su na Vašoj strani. I zato Hrvatska čvrsto stoji uz vas u solidarnosti od prvog dana agresije", rekao je uvodno Plenković Vrhovnoj Radi.

Premijer se obratio ukrajinskom parlamentu uoči prvog parlamentarnog samita Krimske platforme u Zagrebu idući tjedan, što je još jedan način potpore Hrvatske Ukrajini. Upozorio je da je "ruska ambicija za nasilnim, nelegalnim i neobranjivim prekrajanjem granica vanjska manifestacija autoritarnog režima koji je ove jeseni Europi i svijetu pokazao svoje pravo lice". No Ukrajina i svijet pružili su otpor Moskvi.

15:40 Predsjednik Republike Zoran Milanović komentirao je i ideju da se u Hrvatskoj obučavaju ukrajinski vojnici te poručio da se tome protivi. Više o tome čitajte >> OVDJE

15:20 Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba objavio je da će predsjednik Volodimiru Zelenskom poslati prijedlog prekidanja diplomatskih odnosa s Iranom. Podsjetimo, sumnja se da je Rusija na Ukrajinu izvela zračne napada pomoću iranskih dronova.

Kuleba je rekao da bi Kijev od Izraela mogao službeno zatražiti suradnju i brzu dostavu protuzračne obrane. Također je ministre vanjskih poslova država članica Europske unije pozvao da Iranu nametnu sankcije zbog njegove pomoći Rusiji pri "teroriziranju Ukrajinaca".

15:08 U pripremi je nova protuzračna vojna oprema koja bi trebala biti poslana Ukrajini, nakon što je Rusija uz pomoć dronova, za koje se sumnja da su iranski, uništila ključne dijelove ukrajinske energetske infrastrukture.

Ministar obrane Ujedinjenog Kraljevstva Ben Wallace otputovao je s ministrom vanjskih poslova Jamesom Cleverlyjem u Washington kako bi se dogovorio odgovor na ruske zračne napade.

Zapadni dužnosnici su zabrinuti da bi Iran mogao Rusiji dodatno pomoći u ratu s Ukrajinom i poslati joj oružje sofisticiranije od dosad korištenih dronova kamikaza.

Međutim, Iran poriče sudjelovanje u ratu na bilo kojoj strani.

Ukrajini stigle dvije milijarde eura

14:14 Ukrajina je danas od Europske unije dobila dvije milijarde eura pomoći, što je prvi dio paketa pomoći od pet milijardi eura.

"Dodatni financijski resursi će pomoći platiti hitne budžetne troškove, posebno u društvenoj i humanitarnoj sferi", rekao je ukrajinski premijer Denis Šmihal.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen napisala je na Twitteru da će do kraja godine Ukrajini biti poslano još sredstava te da će Europska unija "stajati uz Ukrajinu koliko god je potrebno".

13:21 Ruski predsjednik Vladimir Putin ne planira obustaviti vojnu mobilizaciju dok se ne dostigne cilj od 300.000 mobiliziranih vojnika. Iako je u nekim dijelovima Rusije taj proces završen, uključujući i Moskvu, neki još moraju mobilizirati još ljudi.

"Zasad nema predsjedničke odluke kojom i se okončao proces mobilizacije", rekao je glasnogovornik Kreljma Dmitrij Peskov te dodao: "Proces djelomične mobilizacije u nekim regijama je pri kraju ili je završen."

Putin je 21. rujna na nacionalnoj razini pokrenuo mobilizaciju, a prošlog je tjedna rekao da bi taj proces trebao završiti "unutar oko dva tjedna".

12:40 Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva objavilo je najnoviju kartu sukoba u Ukrajini.

11:33 Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Kremlj "nema informacija" o tome jesu li iranski kamikaze dronovi korišteni za napad na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

Podsjetimo, Ukrajina je optužila Rusiju da koristi iranske Shahed-136 dronove, a Europska unija je najavila da će istražiti igra li Iran ikakvu ulogu u ratu u Ukrajini.

11:24 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski napisao je na Twitteru da je Ukrajina od 10. listopada zbog ruskih napada ostala bez 30 posto elektrana, što uzrokuje nestanke struje diljem zemlje.

"Nije ostalo mjesta za pregovore s režimom Vladimira Putina", dodao je.

Kličko: Štedite struju i spremite zalihe vode 

10:47 Gradonačelnik Kijeva VItalij Kličko poručio je građanima glavnog grada Ukrajine da koriste što je manje električne energije i da spreme zalihe pitke vode.

"Kao rezultat raketnih napada ruskih barbara, oštećena su dva objekta koja su dio kritične infrastrukture. Trenutačno je dovod struje i vode djelomično ograničen u mnogim domovima i na lijevoj obali rijeke. U nekim je domovima moguće smanjenje tlaka pri dovodu vode, kao i promjena boje vode", napisao je kijevski gradonačelnik na Telegramu.

"Nemojte uključivati jake električne uređaje: klime, kuhala za vodu, mikrovalne itd. U domovima gdje je došlo do privremene obustave vode, od ukućana se traži da odu do najbliže benzinske ili nekog aparata kako bi kupili i napravili zalihe pitke vode", dodao je.

10:13 Preliminarna istraga oštećenja plinovoda Sjeverni tok 1 i 2 na danskom dijelu Baltika pokazala je da je do curenja plina došlo nakon "snažnih eksplozija", objavila je danska policija.

Daljnju istragu o puknućima plinovoda Sjeverni tok 1 i 2 od 26. rujna u danskom isključivom gospodarskom pojasu zajednički će voditi kopenhaška policija i danska sigurnosna i obavještajna služba.

"Još je prerano govoriti o okvirima u kojima će se odvijati međunarodna suradnja s, na primjer, Švedskom i Njemačkom jer to ovisi o nekoliko aktera", rekla je kopenhaška policija.

Potkraj rujna cjevovodi su oštećeni u eksplozijama na četiri mjesta, dva u švedskim vodama i dva u danskim.

Vjeruje se da je riječ o sabotaži i otvorena je istraga.

Incident se dogodio u trenutku visokih napetosti između Europske unije i Rusije zbog rata u Ukrajini.

Danske vlasti objavile su ranije ovaj mjesec kako plin više ne istječe iz dijelova plinovoda u njihovoj gospodarskoj zoni.

Rusija odbacuje optužbe da je odgovorna za oštećenje plinovoda i traži da bude uključena u istragu.

Ukrajinski gradovi bez struje

9:54 Valentin Rezničenko, ukrajinski guverner regije Dnipropetrovsk, rekao je da su dijelovi regije ostali bez struje nakon dva raketna udara na energetsko postrojenje.

"Izbio je požar. Uništenje je veliko. Neki dijelovi Dnipra, Sinelnikova i Vasilkivke su bez struje. Na lijevoj obali rijeke Dnipro zabilježeni su prekidi opskrbe vodom. Čim prođe opasnost od novih napada, sve službe trebale bi početi s radom", rekao je Rezničenko.

Također je pozvao građane da štede struju kako bi se izbjegli nestanci.

9:25 Ukrajinska novinarka Marija Avdejeva rekla je da je jutros u Ukrajini izvršen "masivan napad na energetsku infrastrukturu". Dodala je da je su Kijev, Dnipro i Žitomir pogođeni.

Sergij Sukomlin, gradonačelnik Žitomira, također je objavio da je Rusija napala energetska postrojenja u tom gradu.

"Grad je bez struje i vode, bolnice su na pomoćnim generatorima", napisao je na Facebooku.

9:20 Vlasti samoprozvane Narodne Republike Doneck objavile su da su "34 kuće i sedam civilnih infrastruktura" oštećene zbog bombardiranja ukrajinskih vojnih snaga. Osim toga, tri su osobe ubijene i 14 civila je ozlijeđeno.

9:05 Gradonačelnik glavnog grada Ukrajine Vitalij Kličko napisao je na Telegramu da se "eksplozije ponovo mogu čuti u Kijevu".

Rekao je da Rusija gađa ključnu infrastrukturu.

7:43 Korištenje iranskih dronova u ratu protiv Ukrajine jasno pokazuje slabost ruske vojne industrije i snažniju poziciju Teherana na tržištu bespilotnih letjelica, ocjenjuju stručnjaci.

Washington procjenjuje da je Iran isporučio stotine dronova kojima se Rusija sada koristi za udare na gradove i energetsku infrastrukturu.

7:38 Načelnik Harkivske regionalne vojne uprave objavio je kako Rusija izvodi udare na grad Harkiv, ali i čitavu regiju. Posebno upozorenje uputio je tamošnjim stanovnicima.

"Pažnja, stanovnici Harkiva i regije, ruski okupatori napadaju. Ostanite u skloništima", objavio je Pavel Kriljenko.

7:15 Snažna eksplozija odjeknula je u gradu Krivoju, rodnom gradu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, potvrdio je šef tamošnje vojne uprave Oleksandr Vilkul.

"Okupacijsko-terorističke snage izvršile su udar na sjeverni dio Krivoja. Što se tiče posljedica eksplozija, rano je komentirati situaciju", objavio je na svojem kanalu na Telegramu.

Zelenski pozvao na uzimanje zarobljenika

6:49 Obraćajući se novinarima na Sveučilištu Stanford, Anthony Blinken, američki državni tajnik, rekao je da je rat u Ukrajini doveo "posthladnoratovski svijet do kraja".

"Nalazimo se na prekretnici. Svijet nakon Hladnog rata došao je kraju i u tijeku je intenzivno natjecanje u oblikovanju onoga što slijedi. A u središtu tog natjecanja je tehnologija. Tehnologija će na mnogo načina utjecati na gospodarstva. Reformirat će naše vojske. To će preoblikovati živote ljudi diljem planeta", kazao je Blinken.

6:38 Najmanje 13 ljudi poginulo je u padu aviona na stambenu zgradu u ruskom gradu Jejsku, potvrdili su iz ruskog ministarstva hitnih slučajeva. Među poginulima je i troje djece. Iz goruće zgrade spašeno je 68 ljudi, a 19 ih je ozlijeđeno.

6:30 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je u ponedjeljak navečer svoje snage da uzmu više zarobljenika, rekavši da će to olakšati oslobađanje vojnika koje Rusija drži u zatočeništvu.

Zelenski je to rekao nekoliko sati nakon što su dvije strane izvršile jednu od najvećih razmjena zatvorenika dosad, razmijenivši ukupno 218 zatvorenika, uključujući 108 Ukrajinki.

"Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u ovom uspjehu, a također zahvaljujem svima koji popunjavaju naš fond za razmjenu, koji osiguravaju hvatanje neprijatelja", rekao je u večernjem obraćanju.

"Što više ruskih zarobljenika budemo imali, to ćemo prije moći osloboditi naše heroje. Svaki ukrajinski vojnik, svaki zapovjednik na prvoj crti trebao bi se toga sjetiti", rekao je.

Andrij Jermak, načelnik stožera Zelenskog, rekao je da je među oslobođenim ženama bilo 12 civila.

"Bila je to prva potpuno ženska razmjena", napisao je u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, dodajući da je 37 žena zarobljeno nakon što su ruske snage u svibnju zauzele ogromnu čeličanu Azovstal u lučkom gradu Mariupolju.

Jedna od žena, liječnica Viktorija Obidina, rekla je da skupina do zadnjeg trenutka nije imala pojma da će biti razmijenjena. Obidina je bila sa svojom kćeri kada je Mariupolj pao, ali su se njih dvije tada razdvojile. "Otići ću vidjeti svoju kćer. Toliko je želim vidjeti", rekla je novinarima.

Ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je povezano s razmjenom da su neke od žena u zatvoru od 2019. nakon što su ih pritvorile promoskovske vlasti u istočnim regijama. Ranije je čelnik jedne od regija kojeg je imenovala Rusija rekao da Kijev oslobađa 80 civilnih mornara i 30 pripadnika vojnog osoblja.

5:00 EU je u ponedjeljak donio odluku o pokretanju misije osposobljavanja 15.000 ukrajinskih vojnika, odobrio dodatnih 500 milijuna eura za nabavu oružja Ukrajini te zaprijetio Iranu uvođenjem sankcije ako se utvrdi da se Rusi koriste njihovim dronovima za napad na Kijev.

Program osposobljavanja 15 tisuća ukrajinskih vojnika započet će sredinom sljedećeg mjeseca, na teritoriju EU-a.

Odluku su donijeli ministri vanjskih poslova država članica na sastanku u Luxembourgu. Donesena je bez suglasnosti Mađarske, odnosno mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sziijarto nije za to glasao, nego je izišao iz dvorane dok se glasalo.

Što se u Ukrajini događalo tijekom ponedjeljka, možete pogledati >>OVDJE.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene