CRNOGORSKI PREMIJER OPTUŽUJE Putin preko Srbije pokušava spriječiti ulazak Crne Gore u EU i NATO!

Rusija pumpa novac u crnogorsku predizbornu kampanju u pokušaju da skrene zemlju s puta prema NATO-u, rekao je jučer premijer Milo Đukanović u intervjuu za Reuters.

Pročitajte i ovo Oglasio se i NATO Sukob oko potpore Ukrajini poljuljao potporu koalicijskih partnera? "Teško je vidjeti tko je u pravu" Uključivanje NATO-a u sukob Putin zaprijetio Zapadu: "Ako donesete takvu odluku, morat ćemo poduzeti odgovarajuće korake!"

Kazao je i da Moskva financira oporbene stranke, koje vide nedjeljne parlamentarne izbore kao zadnju mogućnost da zaustave crnogorsko pristupanje Europskoj uniji i NATO-u.

"Rusija je angažirala ozbiljan financijski potencijal koji su, pretpostavljam, omogućili njezini oligarsi, a koji je usmjeren preko tajnih kanala kroz Srbiju i Republiku Srpsku", rekao je Đukanović. "Tradicionalna opozicija, prosrpske stranke sada su nositelji ruskih interesa na Balkanu", dodao je.

Crna Gora potpisala je pristupni protokol o članstvu u NATO-u, a on još mora biti ratificiran u svim zemljama članicama, dok s Europskom unijom vodi pristupne pregovore.

Izbori kao svojevrsni referendum o ulasku u NATO i EU

U nedjelju se u toj zemlji održavaju parlamentarni izbori, deseti po redu od uvođenja višestranačja i četvrti u neovisnoj Crnoj Gori, koji će biti i svojevrsni referendum za ili protiv članstva u NATO i EU. Na ovim izborima 530.840 birača s pravom glasa moći će birati 81 zastupnika sa 17 izbornih lista.

Na svim dosadašnjim izborima uvjerljivu pobjedu je odnosila vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS), aktualnog premijera Mila Đukanovića. Doduše s koalicijskim partnerima, uglavnom manjinskim strankama i Socijaldemokratskom partijom (SDP) Ranka Krivokapića, koja je nedavno izašla iz koalicije s DPS-a i podijelila se na dva bloka.

Na ovim izborima, međutim, situacija je sasvim drugačija i vjerojatno neizvjesna do samog kraja, prije svega zbog jake oporbe, za koju vlast tvrdi da se financira iz Moskve i novcem ruskih, srpskih i crnogorskih tajkuna.

Tako će, pored Đukanovićeva DPS-a, na izborima ključnu ulogu imati dva oporbena saveza, Demokratski front (DF) i koalicija Ključ. Kako se radi o ljutim protivnicima, tako je predizborna kampanja bila najprljavija i najnegativnija do sada. Oporba se bavila likom i djelom Mila Đukanovića, sa sloganom “Mi ili On”, a premijer je uzvraćao parolom “Sigurnim korakom”.

Populističke poruke oporbe

Čelnici oporbe su sa svojih skupova slali populističke poruke da će se, ukoliko dođu na vlast, obračunati sa sadašnjom vlašću i Đukanovićem te da će “vratiti tvornice radnicima”, od novca uzetog od tajkuna podići plaće i mirovine, osloboditi građane plaćanja struje i vode, poduzeti "svoj put" prema EU-u te organizirati referendum za prijem u NATO.

Analitičarima ostaje nejasno kako bi se ova dva krila oporbe eventualno ujedinila na zajedničkoj platformi kada imaju sasvim različita gledanja na dva bitna pitanja crnogorske vanjske politike, NATO i EU. U Demokratskom frontu su uglavnom prosrpske stranke, a u koaliciji Ključ pretežno građanske stranke, koje su opredijeljene za euroatlantske integracije, ali smatraju da o svemu trebaju odlučiti građani na referendumu.

Prosrpska ili proruska oporba, kako nazivaju članice oporbenog Demokratskog fronta, ističe kako je Đukanović poslušnik Zapada i EU-a te da je zbog politikantskih i osobnih, korupcionaških razloga “zaratio” s Rusijom, na štetu građana Crne Gore. Oni zamjeraju čelnicima EU-a što previše vjeruju Đukanoviću o stanju u državi, za koje kažu da je sasvim drugačije od onoga kako ga on prikazuje.

Đukanoviću uz to svi zamjeraju na predugom vladanju Crnom Gorom (preko 27 godina), na višegodišnjoj korupciji i kriminalu u zemlji, na “pljačkaškoj privatizaciji”, osobnom bogaćenju, na formiranju kriminalnih skupina. Čelniku vladajućeg DPS-a najveću štetu priredio je njegov nekada najbliži suradnik Svetozar Marović, koji je u crnogorskom tužiteljstvu priznao da je organizator kriminalne skupine u Budvi, koja je oštetila državu za više desetina milijuna eura.

Moguć i potpuni zaokret u vanjskoj politici države

Đukanović na sve optužbe uzvraća činjenicama da je Crna Gora prošla put od nekada najnerazvijene jugoslavenske republike do skorog ulaska u NATO i EU te tvrdnjama da bi njegovi protivnici, po diktatu svojih mentora iz inozemstva, htjeli zemlju vratiti više desetljeća unazad.

“Na ovim izborima odlučuje se o očuvanju samostalnosti i euroatlantskoj perspektivi Crne Gore”, kategoričan je Đukanović.

Procjene analitičara su da će Đukanovićev DPS teško ostvariti apsolutnu vlast u parlamentu te da će ovisiti o rezultatu manjinskih stranaka, kao i Socijaldemokrata, Ivana Brajovića i Pozitivne Crne Gore, Darka Pajovića. No, svi oni trebaju najprije prijeći izborni prag i cenzus od 3 posto. Po ocjeni analitičara, SDP, Socijaldemokrati Ivana Brajovića, Demokrati Alekse Bečića i Pozitivna Crna Gore, Darka Pajovića mogli bi osvojiti najviše po 2 mandata, dok su ostale stranke (Šešeljevi radikali, Alternativa Srpska stranka i druge) bez šansi pa će se glasovi njihovih birača preliti onima koji budu dobili najviše glasova.

U slučaju poraza sadašnje koalicije analitičari očekuju potpuni zaokret u vanjskoj politici države, što bi moglo prouzročiti nacionalističke tenzije te upozoravaju da bi to moglo izazvati unutrašnju nestabilnost i proširenje krize na regiju.

Crna Gora je je do sada otvorila 24 poglavlja u pregovorima s EU-om, a dva privremeno zatvorila. Time je i najuspješnija u regiji, za što dobila i veliko priznanje iz Bruxellesa. U pristupanju NATO savezu, Crna Gora je još bliža. U tijeku je potpisivanje pristupnog protokola članica NATO. Do sada je osam zemalja članica Alijanse potpisalo protokol u nacionalnim parlamentima, a očekuje se da će početkom iduće godine taj proces biti završen. (D.B./Hina)