Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Glavna tužiteljica Haškog suda (ICTY) Carla del Ponte u ponedjeljak će podnijeti posljednje polugodišnje izvješće o radu Tužiteljstva Vijeću sigurnosti UN uoči odlaska s dužnosti na kojoj je provela više od osam godina i utisnula snažan osobni pečat na rad 'ad hoc' suda UN-a za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji, u središnjem razdoblju njegova djelovanja.


U dijelu izvješća koji se odnosi na suradnju zemalja bivše
Jugoslavije s njezinim uredom, Del Ponte navodi kako je "razina suradnje Hrvatske s Tužiteljstvom ICTY-a općenito zadovoljavajuća". 

Vezani članci Slika nije dostupna BiH preuzela predsjedanje Vijećem sigurnosti UN-a Slika nije dostupna Sastanak državnog vrha pod 'velom tajne': Glavna tema Sanader?

Ona dodaje da će u mjesecima koji dolaze ta suradnja imati veliko značenje u pripremi i tijekom suđenja generalima Gotovini, Čermaku i Markaču koje bi trebalo početi 2008. Napominje kako ostaju poteškoće u tom predmetu u pribavi cjelovite i relevantne dokumentacije iz različitih vladinih arhiva.

Del Ponte u izvješću traži da se osoblje OESS-a u Hrvatskoj zadrži i nakon 2007. godine, kako bi pratilo suđenje generalima Norcu i Ademiju prebačeno s ICTY-a, te druga domaća suđenja za ratne zločine.

Nakon izvješća predsjednika suda Fausta Pocara i tužiteljice Del Ponte o napretku u provedbi strategije dovršetka rada ICTY-a, čije iznošenje počinje u 16 sati po srednjoeuropskom vremenu, slijedit će rasprava u kojoj je najavljen i govor veleposlanice RH pri UN-u Mirjane Mladineo, s naglaskom na nezadovoljstvo hrvatske vlade presudama "vukovarskoj trojci", navode hrvatski diplomatski izvori na East Riveru.

Del Ponte, nekadašnja švicarska državna tužiteljica, godine 1999. naslijedila je Kanađanku Louise Arbour, danas visoku povjerenicu UN-a za ljudska prava, a nju će iduće godine naslijediti belgijski tužitelj Serge Brammertz, koji je vodio UN-ovu istragu o ubojstvu libanonskog premijera Rafika Haririja 2005.

U njezinu mandatu uhićena je i u Haag prebačena većina optuženih za ratne zločine - ukupno 91 osoba, a protiv 63 su podignute optužnice. No neizručenje ratnih čelnika bosanskih Srba Ratka Mladića i Radovana Karadžića, optuženih za genocid, baca veliku sjenu na njezine napore i ukupnu misiju ICTY-a, i Del Ponte u izvješću naglašava kako oni ne smiju proći nekažnjeno.

U jednom intervjuu prošloga tjedna Del Ponte je kazala kako je "krajnje razočarana jer su Mladić i Karadžić, nakon Slobodana Miloševića (bivši jugoslavenski predsjednik) bili najodgovorniji za genocid i ratne zločine u BiH".

Rekla je kako je današnji dan krajni rok da Beograd izruči Mladića u Haag ili će u suprotnom njezino izvješće o suradnji Srbiji s ICTY-jem biti negativno, zbog čega bi napredak te zemlje prema članstvu u Europskoj uniji mogao biti blokiran.

Premda nisu izravno povezana, postoji međusoban utjecaj između izvješća Vijeću sigurnosti UN-a o suradnji Srbije s ICTY-jem i izvješća pregovaračke 'trojke' glavnom tajniku UN o neuspjelim pregovorima o Kosovu, koje je predano u petak a danas treba biti proslijeđeno Vijeću sigurnosti.

Rješavanje statusa Kosova središnje je i najzahtjevnije pitanje koje je trenutačno na dnevnom redu Vijeća sigurnosti i predmet je intenzivne diplomatske aktivnosti u sklopu koje je ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić ovih dana u New Yorku održao više od 20 sastanaka. Rasprava o izvješću zakazana je za 19. prosinca.

U zaključcima izvješće Carle Del Ponte ističe predanost Tužiteljstva ubrzavanju suđenja ICTY-a i marljiv rad na dovršetku svih suđenja u iduće dvije i pol godine.

Ona navodi da će u tom razdoblju suradnja s državnim tužiteljima i pravosuđima zemalja bivše Jugoslavije biti još značajnija, te poziva njih i međunarodnu zajednicu da se učine sve kako bi ICTY dovršio svoj rad i uhitili se preostali bjegunci.

Predsjednik suda Pocar navodi kako je od 161 optuženog samo 11 još u predraspravnoj fazi, a četvorica u bijegu. On izražava "duboku zabrinutost" zbog činjenice da države još nisu osigurale uhićenje i transfer Mladića, Karadžića, Stojana Župljanina i Gorana Hadžića, bivšeg čelnika pobunjenih Srba u istočnoj Slavoniji.

Pocar iznosi procjenu da će sva suđenja ICTY-a biti dovršena do kraja 2009., osim dva za posljednju dvojicu izručenih optuženika, čiji bi procesi trajali u prvom dijelu 2010. On ponavlja prijašnju procjenu kako će svi žalbeni postupci biti dovršeni tijekom 2011. godine.

Izlazna strategija ICTY-a predviđa dovršetak rada 2010., na čemu inzistira dio zemalja, uključujući i Rusiju, i dodatna godina rada koju traži Pocar sigurno će biti predmet današnje rasprave.