Zemlja emigranata postala je useljenička destinacija: ''Novac je dobar, posao je dobar i budućnost je dobra''

Galerija 4 4 4 4

tri vijesti o kojima se priča Potraga Objavljena fotografija ubojice: Traže ga u dvije države, policija upozorila građane "Sestri se bore za život" FOTO Svjedoci brutalnog ubojstva trudne žene u šoku: "Scene su bile neopisive, neopisive, ne može vam to opisati čovjek!" Na sjeveru Hrvatske Pucao u nevjenčanu suprugu i njezinu sestru: Jedna žena preminula, ubojica u bijegu

U Sao Teotoniju, ruralnom gradiću na jugozapadu Portugala, više je indijskih i nepalskih restorana nego portugalskih.

To ima smisla kad saznate da južnoazijski radnici rade na plantažama voća od kojih regija živi.

Nepalski imigrant Mesch Khatri (36) bere maline i jagode u staklenicima u okolici Sao Teotonija, a njegova supruga Ritu (28) vodi u gradu njihov kafić zvan Nepali. Njihov sedmogodišnji sin govori portugalski, malo engleskog, ali nimalo nepalskog.

Khatri se doselio u Portugal u prosincu 2012. nakon što je radio u Belgiji. ''Došao sam ovamo jer je u Belgiji bilo teško dobiti dozvolu boravka. Ovdje je lakše dobiti papire.”

Pet godina nakon što je došao u Portugal imao je legalno boravište, a dvije godine poslije portugalsku putovnicu.

Pročitajte i ovo U subotu Umirovljenici traže 13. mirovinu: O njihovu zahtjevu glasat će se na referendumu, hoće li tim putem i Hrvatska?

Dok se migranti u većini drugih europskih zemalja suočavaju s namjerno zakompliciranim postupkom legalizacije boravka kako bi ih se obeshrabrilo, zbog čega mnogi rade ilegalno, u Portugalu je situacija obrnuta. Imigrante se brzo uključuje u ekonomiju i odmah plaćaju poreze i socijalne namete.

Dok poljoprivredna regija Alentejo gubi ljude već desetljećima, stanovništvo općine koja uključuje Sao Teotonio poraslo je 13 posto u zadnjem desetljeću. Migranti koji rade na farmama vratili su život u kraj koji je teško pogođen bijegom ljudi sa zemlje.

Portugal ima jedan od najotvorenijih imigracijskih režima u Europi zbog čega se broj stranaca u pet godina udvostručio, jednim dijelom zbog ljudi iz južne Azije koji su došli raditi u poljoprivredi, ribarstvu i restoranima.

Dolazak useljenika potiče socijalistička vlada, koja je na vlasti od kraja 2015., ali to bi se moglo promijeniti ako zemlja skrene udesno nakon izbora 10. ožujka.

Pročitajte i ovo Izbori su sve bliže Prva žena europskih Zelenih ima plan za Europu i za Hrvatsku: ''Sada radimo na tome da se proširimo na jug i na istok''

"Trebaju nam"

Godine 2018. bilo ih je manje od pola milijuna, a prošle godine u Portugalu je živio milijun stranaca, odnosno svaki deseti stanovnik, po podacima državne agencije za integraciju, migracije i azil (AIMA).

Brazilci, koji imaju duge povijesne veze sa zemljom, i dalje su najveća zajednica s gotovo 400.000 ljudi, a slijede Britanci i drugi Europljani.

No 58.000 Indijaca i 40.000 Nepalaca već su brojniji od useljenika iz bivših portugalskih afričkih kolonija poput Angole i Zelenortskih Otoka.

''Glavni razlog zbog kojeg broj imigranata u Portugalu raste jest to što su oni potrebni", rekao je Luis Goes Pinheiro, čelnik AIMA-e, objasnivši da zemlja ima najstarije stanovništvo nakon Italije.

Daleko od staklenika oko Sao Teotonija, Luis Carlos Vila također ovisi o stranim radnicima za branje jabuka u izoliranom kutku sjeveroistočnog Portugala.

''Nemam izbora", rekao je za AFP. ''Imamo starije stanovništvo i više nema poljoprivrednih radnika."

Pročitajte i ovo U SAD-U Izbjegnuta blokada Vlade: ''Kada usvojimo ovaj zakon, hvala Bogu, izbjeći ćemo gašenje...''

Šestorica Indijaca naporno rade u njegovim voćnjacima u Carrazedi de Ansiaesi.

''Ja volim Portugal", rekao je Happy Singh, sikh iz Pundžaba. ''Novac je dobar, posao je dobar i budućnost je dobra. U Indiji nema budućnosti."

Vila zapošljava svoje strane radnike posve legalno preko agencija za zapošljavanje i u njima vidi malo svoje obiteljske povijesti.

''Moj otac je također morao emigrirati (u Francusku) kako bi zaradio za život", rekao je.

Pročitajte i ovo Povučen proizvod U nekim slučajevima štednja može biti opasna po zdravlje: "Ljudi čak i ne znaju koji se sve sastojci nalaze u kopijama"

"Velikodušna zemlja"

Čak i među najtradicionalnijim portugalskim ribarskim zajednicama poput Caxinasa kod Porta, simbola snažnog pomorskog nasljeđa zemlje, polovicu posada čine Indonežani.

Za kormilom 20-metarske koćarice Jose Luis Gomes, kapetan kao i njegovi otac i djed, pomirio se s činjenicom da njegovi sunarodnjaci više ne žele raditi taj teški posao kada drugdje mogu bolje zaraditi.

Ribar s Jave, Saeful Ardani (28), odrađuje svoj četvrti 18-mjesečni ugovor za Gomesa. Novinarima je rekao da ''indonezijski ribari koji rade u Portugalu nemaju nikakvih problema. I naše obitelji kod kuće ne moraju brinuti jer nismo ilegalci."

Zemlja emigranata u 20. stoljeću, Portugal je od početka 21. stoljeća postao useljenička destinacija.

''Kakve god pokazatelje da pogledate, to je jedna od najvelikodušnijih" zemalja u Europi kada je riječ o imigraciji, rekao je Jorge Malheiros, stručnjak za migracije na Sveučilištu u Lisabonu.

Od 2007. Portugal odobrava dokumente svima koji prijave prihode.

Godine 2018. socijalistička vlada proširila je to na one koji su u zemlju ušli ilegalno.

Novi amandman iz 2022. omogućio je strancima koji traže posao privremenu šestomjesečnu vizu.

Pročitajte i ovo Uznemirujuće Šokantan razgovor djelatnice socijalne skrbi s djetetom: "Tata se neće zaustaviti, ići će dalje, a ti ćeš na vještačenje i aparate da vide govoriš li istinu"

"Više rasizma"

''Portugalski zakoni nisu savršeni, ali su bolji nego u mnogim zemljama s regresivnim politikama", rekao je Timoteo Macedo iz organizacije Solidarnost prema imigrantima.

Premda ti zakoni sprječavaju tragedije koje se događaju kod krijumčarenja ljudi drugdje i migranti ne žive u stalnom strahu od protjerivanja, nije se spriječilo da "neki zarađuju na ljudskoj bijedi", dodao je.

Vlasti su razbile mreže krijumčara u regiji Alentejo gdje su poljoprivredni radnici bili prisiljeni živjeti u neprihvatljivim uvjetima.

Oslanjajući se na šank u svojem kafiću u Sao Teotoniju, Mesch Khatri priznao je da je priljev stranaca donio nove izazove.

''Sada ima više rasizma. Portugalci ne vole kada u kući živi 10 ili 15 ljudi koji ne govore portugalski", dodala je njegova supruga Ritu.

Julia Duarte volontira u dobrotvornoj organizaciji pored centra gdje oko 20 djece pomažu sa zadaćama, a samo jedno od njih ima portugalsko ime.

Podrijetlom iz Alenteja, ta 78-godišnjakinja radila je u Lisabonu prije nego je otišla u mirovinu i vratila se u Sao Teotonio.

''Mislila sam da ću moći uživati u mirovini u miru - tada se dogodila lavina migrantskih radnika", rekla je: ''Puno ljudi i puno gužve, svi traže posao, smještaj...Tada sam shvatila da su to dobri ljudi."

Pročitajte i ovo Važna je prevencija Problem s ovisnostima sve je veći: "Na cesti je sve prepuno stimulansa i droge iz kućne radinosti"

Spajanje obitelji

Tolika je potražnja da je nevladina organizacija za borbu protiv siromaštva Taipa promijenila fokus na pomaganje u integraciji migranata.

''Prije 10 ili 15 godina nismo bili spremni za ovo", priznala je njezina predsjednica Teresa Barradas.

''To je prilično velika stvar za zajednicu koja je bila zatvorenija i nije bila navikla na takve velike kulturne razlike."

Ali najveći problem za imigrante je manjak smještaja, ''osobito za obitelji", dodala je.

Portugalski zakon omogućuje spajanje obitelji i ''to igra veliku ulogu u borbi protiv predrasuda jer vidite da su vam susjedi obitelj koja ima djecu u školi s vašom", rekla je Barradas.

Pinheiro, čelnik državne agencije za integraciju, slaže se s time. ''Spajanje obitelji iznimno je važno kako bi se osigurala puna integracija i udomaćivanje migranata, posebno u ruralnim područjima."

U Lisabonu ima bitno više južnoazijskih dostavljača na biciklima nego prije.

Tijekom molitvi petkom stotine muslimana stoje u redovima kako bi ušli u jednu od dviju džamija u uskim ulicama Mourarije, srednjovjekovne maorske četvrti.

Pročitajte i ovo Zaštita i turizam Najmanje more na svijetu: Građani i struka ne vide prepreke da Karinsko more oduzme titulu Mramornome

"Bangladeška ulica"

Njezina središnja ulica, Rua do Benformoso, sada ima toliko bengalskih trgovina i restorana da je prozvana ''Bangladeškom ulicom", rekao je Yasir Anwar, 43-godišnji Pakistanac.

On je došao 2010. bez vize nakon kratkog boravka u Danskoj i Norveškoj. Živio je pod prijetnjom protjerivanja dok nije uspio dobiti dokumente zahvaljujući promjeni zakona 2018.

Nakon što je obilazio grad prodajući cvijeće u barovima i restoranima, Anwar je dobio posao kod vlasnika restorana koji ga je naučio jezik i kako pripremati portugalsku hranu.

Sada čeka portugalsko državljanstvo, koje bi trebao normalno dobiti nakon pet godina zakonitog boravka u zemlji, i nada se da će jednog dana moći dovesti svoju suprugu i dvoje djece.

''Kada sam došao, za nas nije bilo ničega", rekao je Anwar, koji sada volontira za organizaciju Solidarnost prema imigrantima. Od tada ''Portugal je postao dobra zemlja za imigrante i dočekuje ih otvorenih ruku."

Unatoč nedavnom usponu krajnje desne stranke Chege, ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da se ''imigraciju u Portugalu ne smatra gorućim pitanjem i da je, za razliku od ostatka Europe, reakcija na migracije i dalje pozitivna", rekao je Pinheiro.

Čak i ako Chega, koja je osnovana tek 2019., u anketama dobiva gotovo 20 posto potpore birača uoči izbora, imigracija je zasad tek na sedmom mjestu na popisu njezinih prioriteta.