Šefovi država ili vlada zemalja članica EU-a započinju summit raspravom o reformskom ugovoru, a rasprava će se nastaviti i tijekom radne večere tijekom koje će portugalsko predsjedništvo nastojati pronaći rješenja za preostala otvorena pitanja.
Bude li potrebno, rasprava o ugovoru, koji bi trebao zamijeniti
propali ustav i kojim se stječu institucionalne pretpostavke za
daljnje proširenje EU-a, nastavit će se i u petak prije podne.
Dođe li do dogovora, novi ugovor bit će potpisan na sljedećem summitu EU-a u prosincu u Bruxellesu, a nakon toga bi se trebao uputiti na ratifikaciju u zemljama članicama, s ciljem da stupi na snagu prije izbora za Europski parlament u lipnju 2009.
Portugalski premijer i domaćin summita Jose Socrates izrazio je u četvrtak optimizam da će dogovor o reformskom ugovoru biti postignut.
"Mislim da smo vrlo blizu novom ugovoru, koji će se zvati Lisabonski ugovor", rekao je Socrates nakon završetka tripartitnog mini-summita sa socijalnim partnerima, koji se tradicionalno održava uoči svakog summita EU-a.
Na tim neformalnim tripartitnim sastancima na vrhu okupljaju se predstavnici europskih institucija zajedno s udrugama
europskih sindikata i poslodavaca kako bi razgovarali o socijalnim temama.
Socrates je istaknuo da je preostalo riješiti još nekoliko pitanja, koja postavljaju Italija i Poljska, ali je izrazio uvjerenje da su ona rješiva.
Prije samog summita riješen je i problem s Austrijom, koja je tražila pravo da može zadržati kvote na svojim sveučilištima za strane studente.
Austrijski medicinski fakulteti su preplavljeni studenima iz
Njemačke, koji se ne uspiju upisati u svojoj zemlji i stoga je Beč odlučio uvesti kvote, čemu se usprotivila Europska komisija i pokrenula postupak pred Europskim sudom pravde.
Austrijski kancelar Alfred Gusenbauer izjavio je u Lisabonu da je Komisija pristala suspendirati svoj zahtjev koji je pokrenula pred Sudom.
"Postupak će biti suspendiran tijekom pet godina, a tijekom toga razdoblja pokušat ćemo naći trajno rješenje", rekao je Gusenbauer prije početka summita.
Poljska se bori da zemlje članice srednje veličine dobiju veću
glasačku težinu.
Varšava traži da se u ugovor, ili u obliku protokola, uključi odredba koja bi omogućila skupini zemalja kojima malo
nedostaje do blokirajuće manjine da odgode donošenje odluke na "razumni" rok, što u praksi znači nekoliko mjeseci.
Odredba poznata kao kompromis iz Ioannine, po grčkom gradu u kojem je dogovorena 1994., do sada nikada nije bila korištena i većina zemalja članica želi je zadržati u obliku političke deklaracije, koju se može lakše mijenjati.
Italija je nezadovoljna prijedlogom preraspodjele zastupničkih mjesta u idućem sazivu Europskog parlamenta po kojem bi prvi put imala manje zastupnika od Francuske i Velike Britanije, kojima je najbliža po broju stanovnika.
Novi ugovor povećava broj mjesta u Europskom parlamentu na 750 sa 736 koliko od 2009. predviđa trenutačno važeći Ugovor iz Nice.
Trenutno Europski parlament ima 785 zastupnika.
Talijanska vlada tvrdi da u Italiji živi jednak broj Talijana kao
Francuza u Francuskoj ili Britanaca u Velikoj Britaniji te da razliku čine useljenici, od kojih mnogi nisu Europljani.
Italija navodi da ima 49,8 milijuna registriranih birača, prema 44,2 milijuna u Velikoj Britaniji i 41,5 milijuna u Francuskoj.
teško ozlijeđena žena
U Podravini
na graničnom prijelazu
