Pahor je nakon susreta s predsjednikom vijeća EU-a Hermanom Van Rompuyem i predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzem prvog dana posjeta izjavio da vlasti u Sloveniji čine sve kako bi se povećala politička sposobnost za prihvaćanje strukturnih reformi za izlazak zemlje iz krize, te da će osobno kao predsjednik podržati sve napore da se to i dogodi, te da Slovenija postane 'aktivni dio Europske unije', odnosno budućih struktura u EU-u i eurozoni.
Pahor se u popodnevnim i večernjim satima sastao i s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom, te predstavnicom EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton, ali nakon toga nije davao izjave.
Kako je poslije podne u priopćenju za javnost u najavi tih susreta naveo njegov kabinet, cilj novog slovenskog predsjednika u razgovoru s Barrosom bio je u prvom redu razmjena stajališta o daljnjoj integraciji Europe i jačanju Europske monetarne unije. Što se tiče susreta s Catherine Ashton, Pahor joj je u razgovoru prenio poglede na širenje Europske unije, te prilike u zapadnom Balkanu.
>> Pahor će u Bruxsellesu razgovarati i o hrvatskim pristupnim pregovorima
Slovenski mediji u najavi Pahorova posjeta Bruxellesu javljali su da će Pahor sa sugovornicima vjerojatno pojasniti i stajalište Slovenije prema planiranom ulasku Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja ove godine.
Poznato je da slovenska vlada početak postupka ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu i dalje povezuje s povlačenjem tužbi protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima, što bi taj datum moglo dovesti u pitanje, te da se Pahor u više navrata ocijenio da ne bi bilo dobro da Slovenija bude zadnja sadašnja članica EU-a koja će ratificirati hrvatski pristupni ugovor.
Pahor prema izvješćima agencija i slovenskih medija u srijedu u Bruxellesu nije davao izjave o svojim eventualnim razgovorima na tu temu.
Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je na konferenciji za novinare da u slovenskoj politici postoji konsenzus da hrvatski pristupni ugovor može biti ratificiran tek nakon što se u Hrvatskoj povuku tužbe protiv Ljubljanske banke, ali se založio da što prije, po mogućnosti još ovog mjeseca, održi novi susret Zdravka Rogića i Franceta Arhara, hrvatskog i slovenskog stručnjaka za Ljubljansku banku i stare štediše, kako bi oni do srpnja pokušali predložiti rješenje koje bi zadovoljilo i Sloveniju.
O predmetu Pahorovih razgovora u Bruxellesu gotovo i nije bilo vijesti u medijima koji su okupirani potencijalnom političkom krizom otvorenom nakon nalaza protukorupcijskog povjerenstva na račun dvioje vodećih slovenskih političara, predsjednika vlade Janeza Janše, te Zorana Jankovića, ljubljanskog gradonačelnika i predsjednika vodeće oporbene stranke.
Pahorov ured potvrdio je da je o nalazima povjerenstva Pahor bio obaviješten još u ponedjeljak, prije puta u Bruxelles. Pahor je izrazio zabrinutost da će nalazi dodatno povećati nepovjerenje ljudi u politiku u vrijeme kad sva energija treba biti usmjerena na izlazak iz krize, ali je ujedno i podržao djelovanje protukorupcijskog povjerenstva, objavio je Pahorov kabinet.
Uz to, Pahor se zauzeo da se zakoni i propisi koji reguliraju kontrolu imovinskog stanja slovenskih dužnosnika dopuni kako bi nadzor bio još djelotvorniji, te da se odrede sankcije koje trebaju uslijediti nakon što protukorupcijsko povjerenstvo utvrdi da su političari kršili zakon. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
