Plastična boca, ilustracija (Foto: Ivica Galovic/PIXSELL)
Plastična boca, ilustracija (Foto: Ivica Galovic/PIXSELL) Foto: Ivica Galovic/PIXSELL

Trenutno se istražuje može li se enzim poboljšati ako ga se transplantira u bakterije koje mogu izdržati temperature više od 70 stupnjeva Celzija, što je temperatura pri kojoj PET postaje viskozan i kad se razgrađuje deset do sto puta brže.


Znanstvenici su slučajno stvorili enzim koji razgrađuje plastične boce, što bi moglo pomoći riješiti globalni problem zagađenja plastikom. Istraživanje je potaknuto otkrićem iz 2016. godine, kad na odlagalištu otpada u Japanu pronađena bakterija koja je evoluirala i počela se hraniti plastikom. Sada je otkrivena detaljna strukturu ključnog enzima koji proizvodi ta bakterija.

Vezani članci Slika nije dostupna Plastične vrećice odlaze u povijest: Kako će ih se Hrvatska riješiti? Slika nije dostupna Podrazumijevamo li vodu? Šest stvari koje ne bi imali bez vode

Prilikom analize enzima znanstvenici su nehotice postigli da on bude još učinkovitiji u razgradnji tvari koja se koristi u proizvodnji plastičnih boca. "Ono što se dogodilo je da smo zapravo poboljšali enzim, što nas je prilično šokiralo. Radi se o doista sjajnom otkriću", kazao je prof. John McGeehan sa Sveučilišta Portsmouth, piše Guardian.

"Nadamo se da će nam ovaj enzim pomoći da plastiku razgradimo na početne komponente kako bismo ih mogli doslovno reciklirati u nove plastične predmete. To znači i da više nećemo morati novu plastiku proizvoditi iz nafte i da ćemo značajno smanjiti količinu plastike u okolišu", kaže McGeehan.

"Plastika je nevjerojatno otporna i sporo se razgrađuje. Prizori plastike u moru su zastrašujući. To je jedan od onih materijala koji je napravljen možda malo i predobro", ističe on.

Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Proceedings britanske Nacionalne akademije znanosti, započelo je otkrićem detaljne strukture enzima koji proizvodi bakterija pronađena na japanskom odlagalištu otpada.

Trenutno se istražuje može li se enzim poboljšati ako ga se transplantira u bakterije koje mogu izdržati temperature više od 70 stupnjeva Celzija, što je temperatura pri kojoj PET postaje viskozan i kad se razgrađuje deset do sto puta brže.

"Mislim da je ovo otkriće sjajno i da će uvelike pomoći u sve ozbiljnijem problemu zagađenja plastikom", rekao je Oliver Jones, kemičar s instituta RMIT u Melbourneu. "Enzimi su neotrovni i biorazgradivi i uz pomoć mikroorganizama ih se može proizvesti u velikim količinama. Pred nama je još dug put prije nego budemo mogli pomoću enzima očistiti svijet od plastike, no ovo je sigurno korak u dobrom smjeru", zaključio je Jones.