Binninger je neopozivu ostavku dao u srijedu, dvadeset dana nakon što je Bundestag odlučio osnovati istražno povjerenstvo o NSA i šest dana nakon početka njegova rada. U pisanoj ostavci, kao razloge naveo je nesuglasice među članovima povjerenstva i optužio predstavnike oporbenih stranaka Zelenih i Ljevice da se koriste povjerenstvom u cilju "stranačkog profiliranja". Povjerenstvo od osam članova konstituirano je prošlog tjedna, a zadaća mu je utvrditi u kojoj je mjeri NSA prisluškivao njemačke građane, jesu li njemačke obavještajne službe imale saznanja o tome i na koji se način u budućnosti može bolje zaštititi razmjena podataka.
Pročitajte i ovo
"Na žalost, već se na konstituirajućoj sjednici istražnog povjerenstva o NSA pokazalo da sadržajna suradnja svih klubova zastupnika neće biti moguća", piše Binninger, optužujući oporbu da je kao glavni cilj rada povjerenstva postavila ispitivanje bivšeg suradnika NSA Edwarda Snowdena. Binninger, zastupnik vladajućeg CDU-a, upozorava da je zadaća povjerenstva bavljenje pitanjima koja "uznemiruju mnoge građane", ali da ono istodobno mora uzeti u obzir i "potrebu suradnje tajnih služba". Binningera bi na mjestu predsjednika povjerenstva trebao naslijediti njegov stranački kolega Patrick Sensburg.
Predstavnici oporbe htjeli su da povjerenstvo ispita Snowdena i da utvrdi ulogu njemačke vlade i njemačke obavještajne zajednice u aferi prisluškivanja, dok je Binninger od početka tvrdio da razgovor sa Snowdenom ne bi imao smisla jer je on već otkrio sve što bi moglo biti zanimljivo. Istodobno, mnogi političari i mediji u Njemačkoj izražavaju zabrinutost zbog nespremnosti američke i britanske vlade na suradnju u istrazi afere. Na taj se način njemačka vlada, što znači i parlamentarni zastupnici vladajuće koalicije, našla u dvojbi između potrebe za rasvjetljavanjem afere i zaštitom svojih građana na jednoj i želje za nastavkom čvrste suradnje sa SAD-om i Velikom Britanijom na drugoj strani.
Njemačka otvara istragu o špijunaži Angele Merkel?
Kancelarka Angela Merkel od SAD-a nije dobila uvid u spis NSA o prisluškivanju njezina mobilnog telefona. Na upit jednog parlamentarnog zastupnika Zelenih, vlada je odgovorila da je poslala zahtjev Washingtonu ali da na njega nije dobila odgovor. Njemačko savezno ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je kako je u listopadu 2013. poslalo molbu za informacijama o tome slučaju. "Vlada Sjedinjenih Država nije saveznoj vladi dala odgovarajuće informacije", tvrdi ministarstvo unutarnjih poslova.
Prve informacije o prisluškivanju telefona kancelarke procurile su u javnost upravo u listopadu 2013. i to iz izvora bliskih Snowdenu. Sukladno informacijama, Amerikanci su barem između 2002. i 2013. prisluškivali njezin mobilni telefon. Tjednik Der Spiegel nedavno je objavio, pozivajuć se također na Snowdena, da je NSA samo 2009. načinila 300 izvješća o Merkel na temelju analize telefonskih razgovora i elektroničke razmjene podataka.
Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere u intervjuu Spiegelu izjavio je da je ponašanje Amerikanaca "prevršilo svaku mjeru". Nijemci nemaju pravi odgovor na izazove američkog prisluškivanja, posebice što ni na koji način ne žele ugroziti partnerski i prijateljski odnos s Amerikom. Njemačka vlada u više je navrata poručila kako prisluškivanje ima i svoju pozitivnu stranu, odnosno da je ključno za globalnu sigurnost. To međutim ne umanjuje njihovo razočarenje što su i sami žrtve prisluškivanja. U tome ozračju trebao bi se u svibnju dogoditi susret između Merkel i američkog presjednika Baracka Obame u Washingtonu. No de Maiziere ne očekuje da bi taj razgovor mogao donijeti važne rezultate kad je riječ o prisluškivanju, a posebice ne vjeruje da bi moglo doći do sporazuma o nešpijuniranju, "nakon svega što je čuo". "Moja očekivanja glede uspjeha danjih razgovora mala su", pesimističan je ministar. "Amerika bi trebala biti zainteresirana za to da sve krene na bolje. A samo riječima to se ne može postići", zaključio je.
Jedino što Nijemci mogu, jest istraživati na vlastitom terenu. Ali i tu sami sebi stavljaju klipove pod noge zbog toga što vladajuća koalicija kršćanskih demokrata i socijaldemokrata na stvari gleda drugačijim očima od oporbenih Zelenih i Ljevice.
U tekstu svoje ostavke Binninger je upozorio na dvije stvari koje on smatra važnima: potrebu nastavka suradnje tajnih služba, što znači izbjegavanje konfrontacije s Amerikancima i tvrdnju da Snowdena nema smisla ispitivati jer on više nema što reći. Pri tome nije nevažno da je Binninger ujedno i predsjednik parlamentarnog odbora za nadzor obavještajnih službi, što znači da on već ima uvida u rad obavještajne zajednice pa samim time i u suradnju s američkim i britanskim obavještajcima.
Oporba je odmah ustvrdila da je za njegovu ostavku odgovoran ured kancelarke. Zastupnik Zelenih Hans-Christian Stroebele, koji je već pokrenuo brojne akcije u cilju rasvjetljavanja Snowdenovih informacija, tvrdi da je ured kancelarke izvršio pritisak na Binningera, "kako bi se spriječilo saslušanje i rasvjetljavanje uz pomoć Edwarda Snowdena u povjerenstvu". Njegov stranački kolega Konstantin von Notz čak je ustvrdio da bi ispitivanje Snowdena dovelo u "nepriliku" kancelarku Angelu Merkel.
Već prije početka rada povjerenstva vidjelo se da očekivanja od njega nisu velika. Prošlog je tjedna, dan uoči početka rada, Binninger izjavio da bi povjerenstvo trebalo raditi oko dvije godine. "Možda ćemo na kraju biti praznih ruku", rekao je otvoreno. Njemu i njegovim kolegama u povjerenstvu bilo je jasno da će morati uzeti u obzir političke okvire suradnje s inozemnim partnerima, ali da će se susresti i s njihovim nerazumijevanjem i nespremnošću na suradnju. Spomenuti vladin odgovor na zastupničko pitanje o suradnji s Amerikancima i Britancima bio je razočaravajući. Britanci su na njemački upit o špijuniranju samo odgovorili da neće ništa odgovoriti, dok su brojni upiti poslani američkom veleposlanstvu u Berlinu ostali bez ikakvog odgovora. Binninger je i sam u razgovoru s listom Frankfurter Allgemeine uoči početka djelovanja povjerenstva izjavio kako je špijunska afera naštetila povjerenju između Njemačke na jednoj i Amerike i Engleske na drugoj strani. "U ovom trenutku na žalost ništa ne govori u prilog tome da će Amerika surađivati", rekao je.
Britanska vlada natjerala Guardian da uništi kompjutere s podacima
Zastupnik Ljevice Jan Korte, kako prenosi Sueddeutsche Zeitung, predbacio je stoga vladi "nezainteresiranost" i "izostanak djelovanja", jer ne želi izvršiti pritisak na Washington i London kako bi otkrili podatke o špijuniranju. Stroebele je istim novinama izjavio da je Snowden "središnja figura" afere i da je zbog toga ključno razgovarati s njime. Ono što Stroebelea i njegove kolege iz Zelenih i Ljevice posebno zanima jest međusobna suradnja tajnih služba, dok zastupnici vladajuće koalicije upravo to pitanje ne žele pokretati, pozivajući se na potrebu zaštite rada služba. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
NAPETOSTI NA BALTIKUFrancuski lovci presreli 11 ruskih zrakoplova
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
