U prosjeku izgovorimo 5 tisuća riječi na dan, ali ne izgovaramo ih uvijek jednakim intenzitetom. Mnogi će za to okriviti geografski položaj. Napravili smo anketu, upitali smo prolaznike što misle iz koje hrvatske regije dolaze najglasniji. Iako smo dobili različite odgovore, stereotip i dalje živi. Prvaci u glasnoći u Hrvata ipak su Dalmatinci!
Pročitajte i ovo
'Ispada da smo mi obični divljaci, a to nije tako. Gledajte to je jednostavno takav mentalitet', rekao je Filip, student iz Pakoštana.
Mozgu je potrebno jedna milisekunda da prepozna riječ, a njih nekoliko da odredimo glasnoću. Ali to ne bi bilo moguće bez sluha jer tako smo i naučili govoriti. Glas, govor, intonaciju i melodiju čujemo još dok smo majčinom trbuhu. Koliko smo osjetljivi na taj podražaj govori i činjenica da se bebi 5 sekundi nakon što čuje glas može ubrzati rad srca i pokreti. S glasnoćom se pak upoznajemo odmah nakon rođenja, ona je mogli bismo reći 'usađena' u nas. Njome pokušavamo poručiti odraslima da ih jako trebamo.
Kada svladamo sva slova ne ulažemo neki napor u proizvodnji govora, a glasnoća je zapravo i uvjet da nas netko čuje.
'Jako je bitna jer o njoj ovisi međuljudska komunikacija, a budući da se međuljudska komunikacija odvija 86 % isključivo sluhom odnosno govorom onda je jasno da je jako važna', rekao je prishoakustičar prof. dr.sc. Bojan Ivanković.
>> VIDEO Dirljivi trenutak kada je majka prvi put čula glas svog sina!
Jer kada razgovaramo s nekom osobom ili pak više njih jedino što želimo je: da nas se dobro čuje. Bučni smo kada moramo- u diskoteci ili pak na stadionima. Za to ćemo ponosno reći i jesmo-najglasniji smo! Ono što nas okružuje diktira glasnoću govora i tu upadamo u zamku.
'To se zove lombardi efekt jer mi uslijed buke pojačavamo svoju glasnoću iako ne bismo trebali s obzirom na udaljenost među govornicima', kaže fonetičarka prof. dr. sc. Gordana Varošanec-Škarić
Ipak to ne znači da svi Dalmatinci pate od Lombardijevog efekta. Zašto stereotip o glasnim Dalmatincima i Talijanima postoji?
'Tu su ljudi malo otvoreniji, temperamentniji, življi za komunikaciju i aktivniji u životu pa tako pari da glasnije govore', kaže Ivan student iz Krilo Jesenica kraj Splita.
Marco je umjetnik, u Hrvatsku je došao prije 5 godina. Najteže mu je razdoblje bilo dok nije savladao jezik. Dolazi sa sjevera Italije- iz Milana. Za svoje će reći da su tihi, no za one južnije ipak malo drugačije i toje tako, tvrdi, zbog sunca. Nije to razgovor to je filozofija života na jugu. Francesco je Marcov prijatelj, također sa sjevera Italije. On je pak u Hrvatskoj 10 godina. On ne vidi razliku među Hrvatima i Talijanima, osim što Hrvati često podignu glas kada psuju. Činjenica je i u Hrvatskoj i Italiji oni na koje se prst upire zbog glasnoće zapravo ne žive u milijunskim gradovima.
'Ljudi koji žive na otvorenome možda više zbog klimatskih uvjeta primjerice područje Mediterana da glasnije govore, ali i Zagorci koji žive među bregima i koji dosta rade na otvorenome također će imati glasniji govor', kaže fonetičarka prof. dr. sc. Gordana Varošanec-Škarić
Dakle nije bitno točno mjesto, već način života. Ali ako su svi tihi oko nas, dobra je šansa da će se i na našem pojačalu na glasnicama glasnoća stišati. Što je to zapravo glasno naravno ovisi o okolnostima, stoga smo htjeli dobiti egzaktni podatak pa smo svoje mjerenje proveli u takozvanoj gluhoj sobi- u njoj vlada apsolutna tišina. Ljudski govor normalnog tona ima vrijednosti od 55 do 65 decibela. A kada smo glasno progovorili, izmjerili smo čak 80 decibela! Usporedbe radi, to je glasnoća buke prometa na velikim gradskim križanjima.
Dok izgovaramo riječi u našem tijelu složno radi čak 120 mišića. A procjenu jesmo li dovoljno glasni često donosimo krivo. Ali ima lijeka i za to. Jače otvaranje usta i dobar izgovor vokala i suglasnika bit će dovoljno za razumljivost i bez podizanja glasa. Stoga nije bitno iz kojeg kraja dolazite već kako govorite.
Bili Slavonci, Istrijani, Dubrovčani ili Dalmatinci jedno im je zajedničko - glasni ljudi su dominantniji. Čut ćete ih sigurno htjeli vi to ili ne!
Cijelu priču pogledajte u prilogu Provjerenog.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite PROVJERENO putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
-
BLAGDANI BEZ STRUJE"Sve iz frižidera se kvari, škrinje smrde i smrzavamo se": I četvrti dan ljudi nemaju struju
-
VELIKA PROTUTERORISTIČKA AKCIJAU hrvatskom susjedstvu otkrivena Hamasova teroristička ćelija, uhićen čovjek s crne liste: Dali su im sedam milijuna eura
-
Tragedija u susjedstvuPoginuo dok se vraćao iz lova: Metak ispalio iz puške i pogodio ga u vrat
