Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Šesnaesta obljetnica parafiranja mirovnog sporazuma kojim je, nakon pregovora u Daytonu, okončan rat u Bosni i Hercegovini u toj se državi obilježava na različite načine svjedočeći o dubokim podjelama koje u njoj vladaju i danas.


Vlada Republike Srpske proglasila je 21. studenog neradnim danom potvrđujući time kako u tom entitetu Daytonski sporazum smatraju nedvojbenim temeljem na kojemu počiva ne samo RS nego i cijela BiH kao država.

Predsjednik RS Milorad Dodik je u povodu šesnaeste obljetnice parafiranja Daytonskog sporazuma izjavio kako BiH, koja i sada opstaje samo uz snažnu potporu međunarodne zajednice, može preživjeti samo ukoliko se taj dokument bude primjenjivao u obliku u kojem je napisan, bez proširivanja ovlasti države kako je to ranije bio slučaj.

Dodik je lokalnim medijima također izjavio kako će RS ‘uporno braniti svoju autonomiju’ ustvrdivši kako taj entitet sve više dokazuje kako je u stanju samostalno funkcionirati.

Za razliku od RS u Federaciji BiH 21. studenog obični je radni dan, u kojemu tek mediji blijedo posjećaju na dan kada je u vojnoj bazi Wright-Patterson u Ohiju, parafima Franje Tuđmana, Alije Izetbegovića i Slobodana Miloševića, potvrđen dogovor postignut uz posredovanje američkog diplomata Richarda Holbrookea.

Među rijetkima koji su se uopće oglasili u povodu ove obljetnice bio je Ćazim Sadiković, umirovljeni sveučilišni profesor koji je u svojstvu pravnog savjetnika Alije Izetbegovića izravno sudjelovao u daytonskim pregovorima. Sadikovićeva današnja ocjena je kako je Dayton nekritički prihvatio podjelu države nametnutu ratom i etničkim čišćenjem. Nazivajući Daytonski sporazum ‘tijesnom košuljom’ Sadiković je kazao kako je najveći problem što je 1995. godine praktično ukinut dotadašnji ustav BiH, a nametnut ‘kvazi ustav’.

‘U njemu nema načela predstavljanja naroda, kvalitetnog izbora vlasti ni vrhovnog suda’, drži Sadiković.

Sarajevsko ‘Oslobođenje’, u tekstu pod naslovom ‘Svima je muka od Daytona’, podsjeća da BiH ovu obljetnicu dočekuje uz činjenicu da već duže od godinu dana nema novu vlast, a pogledi na budućnost države među ključnim političarima podjednako su udaljeni kao i nakon prvih poratnih izbora 1996. godine.

‘Zato nikoga ne bi čudilo kada bi danas, jednako kao što je to 1996. godine zagovarao i haaški osuđenik i prvi poratni srpski član Predsjedništva BiH Momčilo Krajišnik, i Milorad Dodik inicirao da se sjedište državnih institucija iz Sarajeva premjesti na međuentitetsku crtu u zgradu s dva ulaza - jednim iz RS-a i drugim iz FBiH’, ironično zaključuje ‘Oslobođenje’. (Hina)

Vezani članci Vukovarska ulica u Splitu Svijeće i baklje pale se diljem zemlje za Vukovar i Škabrnju Majke polažu cvijeće u Vukovaru - 5 Majke iz Vukovara poslale apel za pronalaskom nestalih: "Nažalost, nemam gdje za njih svijeću zapaliti ni ružu položiti"