Ilustracija: Thinkstock
Ilustracija: Thinkstock

Nuklearke su možda najsigurnije mjesto u vrijeme potresa, a tako je i s nuklearkom Krško, koja proizvodi 40 posto električne struje u Sloveniji.


Projektirana je tako da se u slučaju vrlo jakog potresa automatski zaustavi bez posljedica.

"Nekada spominjani argument da Krško treba zatvoriti bio je da je ona sagrađena na trusnom području, ali je na trusnom području zbog pomicanja kontinenata cijela Europa, a osobno bih se za vrijeme potresa najsigurnijim osjećao baš u nuklearki. Ona se sasvim sigurno ne bi srušila", kazao je u razgovoru za ljubljansko "Delo" od utorka austrijski nuklearni stručnjak Helmuth Boeck, predsjednik austrijskog udruženja nuklearnih fizičara i savjetnik Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) sa sjedištem u Beču.

Sigurne od razornih potresa

Nuklearne centrale građene su tako da su sigurne od potresa visoke razorne moći, a ni japansku nuklearku Fukushima nije onesposobio potres od 7,1 stupnjeva po Richteru koji je 2011. pogodio Japan, nego ju je uništio tek kasniji tsunami izazvan potresom, kazao je Boeck.

Austrijski nuklearni stručnjak navodi da bi, bude li se Slovenija odlučila na gradnju drugog bloka nuklearke u Krškom, o čemu još uvijek postoje neki planovi, Austrija sigurno prosvjedovala, no da bi na kraju sve na tome i ostalo jer i svi drugi austrijski susjedi u krugu 100 kilometara udaljenosti imaju nuklearke koje rade.

U Austriji, koja je svoju jedinu već sagrađenu nuklearku Zwentendorf zatvorila prije nego je počela raditi pa ona sada služi kao svojevrsni muzej i centar za obuku nuklearnih stručnjaka, ljudi bi i danas na referendumu s 90-postotnom većinom glasovali protiv nuklearne energije, no manje je poznato da u svojoj energetskoj bilanci Austrija ima 8 do 10 posto "atomske" struje koju uvozi, većinom iz nuklearki u njemačkoj Bavarskoj, pojasnio je stručnjak.

Boeck smatra da će se gradnja nuklearki u svijetu, s izuzetkom velikog dijela Europe nastaviti, pri čemu Rusija i Kina, kao veliki državni investitori u tu energiju u svojim zemljama i u svijetu, postaju vodeći i stječu tehnološku prednost.

Gradi se 65 nuklearki

U svijetu je sada u gradnji 65 nuklearnih centrala, a samo Rusija gradi 22 reaktora diljem svijeta. Možda i stoji konstatacija kako je nuklearna energija mrtva, ali to vrijedi samo za Europu, a ne za svijet, navodi Boeck. Te nuklearke u izgradnji biti će dovršene u sljedećih pet godina, a vode se pregovori o gradnji 100 novih, kazao je Boeck koji smatra da nova tehnologija fuzijskih nuklearnih reaktora, na kojoj se rade istraživanja, neće biti u komercijalnoj uporabi još najmanje deset godina.

Austrijska politika i javno mnijenje bili su 60-ih godina prošlog stoljeća s 90-postotnom većinom za nuklearke, ali se je ozračje promijenilo zbog utjecaja pokreta Zelenih iz susjedne Njemačke, a velik prokret u razmišljanju bila je i katastrofa u Černobilu, ocjenjuje austrijski nuklearni stručnjak.