Njemačka u velikim problemima, zabrinutost raste i u ostatku Europe: Čini se da lekcija iz povijesti nije naučena

Detaljan opis porasta krajnje desnog ekstremizma diljem Njemačke pruža izvješće koje su za Zakladu Friedrich Ebert izradili stručnjaci Sveučilišta u Bielefeldu.

Svaka 12. osoba u toj zemlji ima ekstremno desni pogled na svijet, pokazalo je istraživanje koje se provodi od 2002. svake druge godine.

U siječnju i veljači ove godine u istraživanje je bilo uključeno gotovo 2000 ispitanika u dobi između 18 i 90 godina.

Osam posto njih ima jasnu ekstremno desnu orijentaciju, što je ozbiljno povećanje u odnosu na prijašnje brojke, naime, u ranijim istraživanjima takav stav pokazivalo je između dva i tri posto ispitanika.

Jedna od najupečatljivijih promjena u posljednjih nekoliko godina je vidljivo širenje ekstremnih uvjerenja izvan tradicionalne njemačke generacijske podjele, objasnila je istraživačica zaklade Franziska Schröter: "Prihvaćanje ekstremno desničarskih stavova vidljivo je u svakoj dobnoj skupini, ovisno o tome koji fenomen promatrate. Zabrinjava nas povratak trenda.“

"Nekada su mladi bili dosljedni demokrati, koji su se zalagali za jednakost umjesto da budu revizionisti i nacionalisti, dok su starije dobne skupine imale više stope ekstremizma. Mislili smo da će nam demografija, globalizacija i političko obrazovanje pomoći, no sada vidimo veće brojke među ljudima srednje dobi, a posebno mladima. Čini se da mladi koji uglavnom nisu iskusili rat ili stvarnu prijetnju diktature u svojim životima, ali koji su pretrpjeli mnogo kriza, naginju ideji da bi više diktature, a manje demokracije moglo pomoći da stvari budu riješene'', kazala je Schröter.

Upozorila je i da je među mladima izražen i zaokret prema seksizmu, homofobiji i transfobiji - pozicijama koje krajnja desnica već dugo prihvaća.

Pročitajte i ovo DEMOKRACIJA NA DJELU Treba li sniziti dobnu granicu za pravo glasa? ''Mladi mogu dati svoj obol demokraciji, imali 16 ili 19 godina, ali potrebno je ispuniti par preduvjeta''

Izvješće dolazi samo nekoliko dana nakon što je policija razbila njemački ogranak Hammerskinsa, dugogodišnje međunarodne organizacije za nadmoć bijele rase koja je nastala u SAD-u. Nju je sada zabranila njemačka vlada, koja je smatra ekstremističkom skupinom koja ilegalno širi rasnu teoriju temeljenu na nacističkoj ideologiji, piše Euronews.

Pod napadom

Porast desnog ekstremizma osjeća se u različitim regijama Njemačke i u različitim područjima nacionalnog života.

Politički kandidati krajnje desnice, posebno oni koji se zalažu za Alternativu za Njemačku, imaju dobre rezultate u anketama i postoji ozbiljna zabrinutost zbog radikaliziranih pripadnika oružanih snaga i policije.

Kao i u mnogim drugim zemljama, pandemija COVID-a dovela je do toga da su se mnogi Nijemci počeli zanimati za radikalne, rasističke i ponekad nasilne teorije zavjere, od kojih se neke slažu oko ideje da državu, pa i svijet, preuzima tajnoviti židovski utjecaj.

Na oprez pozivaju i oni koji su zaduženi za očuvanje spomenika holokausta.

Glasnogovornik Zaklade hamburških memorijala i obrazovnih centara koji obilježavaju žrtve nacističkih zločina, a koja je odgovorna za Memorijal koncentracijskog logora Neuengamme i nekoliko drugih mjesta sjećanja, rekao je za Euronews da je njezino osoblje primijetilo porast incidenata tijekom 2022. i 2023. – osobito je riječ o vandalizmu koji uključuje naljepnice i grafite s nacističkom tematikom.

Pročitajte i ovo Povezuju je s terorizmom Veliki pretresi u Njemačkoj: Ekstremistička skupina htjela srušiti politički sustav

Pročitajte i ovo Sigurnost i dostojanstvo O migrantima i izbjeglicama bez širenja panike i mržnje: ''Solidarnih i suosjećajnih građana još ima, samo što je njihove glasove teže čuti od onih nabijenih mržnjom“

Direktor Zaklade Oliver von Wrochem, koji je i glasnogovornik radne skupine memorijala koncentracijskih logora u Njemačkoj, upozorio je da su ovi i drugi događaji znakovi uznemirujućeg trenda u njemačkom društvu.

"Mi i ostali spomenici koncentracijskih logora u Njemačkoj sa zabrinutošću primjećujemo da se društveni konsenzus o kulturi sjećanja sve više dovodi u pitanje i postaje krhak zbog normalizacije desničarskog diskursa. To znači da važna moralna ograda u našoj demokraciji pada. Za Zakladu hamburških memorijala i centara za učenje koji obilježavaju žrtve nacističkih zločina, to znači da ćemo se još snažnije pozicionirati u našem radu protiv trenutnog antisemitizma, antiromskih osjećaja, rasizma i mizantropije u bilo kojem obliku'', poručio je von Wrochem.