Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Ove izbore obilježava najveći broj neodlučnih birača.


Kao što je i očekivano, u samom finišu predizborne kampanje, krenule su objave raznih ispitivanja javnog mnijenja u BiH, vezanih za predstojeće Opće izbore.

Objavljuju se rezultati raznih anketa - od onih koji se rade na brzinu pa ispadaju neozbiljne, pa sve do onih koje su rađene na malom uzorku građana, poput one posljednje, koju je agencija Ipsos napravila za zagrebačku agenciju Manjgura, u kojoj je jedina konstanta činjenica da će ove izbore BiH imati, do sada, najveći broj neodlučnih birača, koji možda nikako neće izaći na izbore ili ne znaju kome će dati svoj glas.

Upravo u ovom rezervoaru glasača većina političkih stranaka je, tijekom predizborne kampanje, tražila presudni broj glasača, koji će joj pomoći u što boljem izbornom rezultatu.

Vezani članci Janez Janša, slovenski premijer Janša nazvao Džaferovića: "Ne postoji dokument kojim bi Slovenija zagovarala promjene granica BiH" Sergej Lavrov i Milorad Dodik Rusi vratili BiH pozlaćenu ikonu staru 300 godina koju im je poklonio Dodik: "Provest će se potrebne provjere"

BiH: Izbori mogu početi, osam tisuća kandidata u trci za 518 mandata

Prema posljednjem istraživanju agencije Mareco Index Bosnia, koje je napravljeno u razdoblju od 29. rujna do 8. listopada u 'face to face' varijanti, odnosno na osobnom anketiranju, na uzorku od 1.500 građana u cijeloj BiH, opet je potvrđeno da postoji veliki broj neodlučnih glasača.

Neizvjesnost nikada nije bila veća. Od anketiranih birača na nivou BiH koji kažu da će izaći na izbore samo 48 posto zna i kaže za koga će dati glas, dok odbija odgovoriti 18 posto, a 34 posto anketiranih birača još uvijek ne zna za koga će glasati. To je još jedan od dokaza da građani misle da ovi izbori ništa neće promijeniti, a što je najveća greška glasača kojom obrazlažu odluku zbog koje neće izaći na izbore.

Prema podacima ove Agencije, od anketiranih glasača koji su danas sigurni da izlaze na izbore i znaju za koga će glasati za državni nivo stranke sa najvećim brojem državnih zastupnika bit će SDA SNSD, DF, SDS, SDP BiH i SBB, dok će za Narodnu skupštinu Republike Srpske najveća borba voditi između SNSD sa 23,9 posto i SDS-a sa 21,1 posto.


BiH: Kraj izborne kampanje uz obećanja o uhićenjima i optužbe o izdaji

Situacija u borbi za Federalni parlament je takva da, prema ovom istraživanju, SDA vodi s 14,9 posto, DF je drugi s 9,1 posto, SDP BiH treći sa 6,4 posto, a SBB četvrta stranka s 5,7, koalicija HDZ BiH, HSS, HKDU, HSP 4,2 posto i HDZ 1990 s 3,3 posto podrške. Od početka godine evidentno je da na državnom i federalnom nivou samo SDP ima rast, dok ostale veće stranke imaju tendenciju pada podrške.

Kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH, u poretku za bošnjačkog člana vodi Bakir Izetbegović, slijede ga Fahrudin Radončić, Emir Suljagić i Bakir Hadžiomerović. Za srpskog člana Predsjedništva borba za prvo mjesto je izjednačena pa Željka Cvijanović i Mladen Ivanić imaju isti procenat, što je jako zanimljiva situacija. U poretku za hrvatskog člana Predsjedništva BiH vodi Martin Raguž, a slijedi ga Dragan Čović, dok je Živko Budimir treći.

Borba za predsjednika Republike Srpske, prema istraživanju Mareca, vodi se između Ognjena Tadića iz SDS-a, koji ima podršku od 23,2 posto, a slijedi ga aktualni predsjednik Milorad Dodik iz SNSD-a s 22,9 posto podrške.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook