Nastavak razgovora Hrvata i Bošnjaka o izbornoj reformi, HNS traži ravnopravnost

Jednoglasno su nakon četveroipolsatnog zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH usvojeni zaključci koji su poticaj za nastavak razgovora o izbornoj reformi, rekao je predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović na konferenciji za novinare.

Pročitajte i ovo poznat policiji Užas u Mostaru: Muškarac pucao u partnericu, preminula je u bolnici Demografska pozadina Više od 100.000 ljudi odreklo se njihove putovnice u 25 godina

"Uvjeren sam da će bošnjačke kolege razumijeti što smo danas zaključili. Stoga smo do kraja otvorili vrata za razgovore i dogovore", rekao je Čović okružen predsjednicima 13 stranaka čiji su dužnosnici sudjelovali na izvanrednom zasjedanju HNS-a BiH.

Dodao je da je u utorak u 12 sati u Mostaru zakazan nastavak razgovora između hrvatskih i bošnjačkih stranaka o načinu biranja članova Predsjedništva BiH.

Pojasnio je kako će prvi dio razgovora o izbornoj reformi biti organiziran bez predstavnika američke i europske administracije, no da bi se u slučaju napretka između dvije strane u BiH posrednici iz međunarodne zajednice mogli uključiti u nastavku razgovora krajem sljedećeg tjedna.

Razgovarao telefonski s potpredsjednikom Europske komisije

O tome je Čović telefonski, kaže, razgovarao s potpredsjednikom Europske komisije i visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepom Borellom.

Po Čovićevim riječima početna pozicija za nastavak razgovora hrvatske strane su stajališta iznesena u Neumu kada su predstavnici Venecijanske komisije potvrdili kako nije prijeporna uloga konstitutivnih naroda, legitimnog političkog predstavljanja, postojanje dvije izborne jedinice, ali i suglasnost da se ne mora brisati nacionalni predznak u izbornoj reformi.

U zaključcima usvojenim na izvanrednom zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora (HNS) ocijenjeno je kako sada ne postoje zakoniti niti ustavni uvjeti za raspisivanje i održavanje izbora.

Josip Merdžo o izborima u BiH 

Josip Merdžo, glavni tajnik Hrvatskog narodnog sabora rekao je u razgovoru s reporterom Dnevnika Nove TV Mariom Juričem da usvojeni zaključci predstavljaju veliku političku poruku.

"Politička situaciji u BiH je takva da su predstavnici hrvatskih političkih stranka morali reći da bez izmjena izbornog zakona neće moći biti valjano organizirati izbore. Očekujemo da se u narednim tjednima dođe ili pokuša doći do ozbiljnog dogovora kako bi se izborni zakon mogao izmijeniti", rekao je Merdžo uživo u Vijestima u 17h.

"Rokovi su takvi da će se početkom svibnja po sadašnjem zakonu morati raspisati izbori, osim ako ne dođe do određenih izmjena ili ako ne dođe do intervencije visokog predstavnika koji ima pravo intervenirati na način da se zakon ne primjeni na taj način", dodao je.

Što se tiče podrške međunarodne zajednice, Merdžo je rekao da postoji određena suradnja.

"Postoji podrška hrvatskim stavovima, a Vlada RH, Ministarstvo vanjskih poslova i hrvatski predsjednik prate situaciju i doprinose koliko mogu da situacije za Hrvate u BiH bude što bolja", zaključio je.

Poduzet će sve raspoložive i pravne korake

U slučaju da se izbori ipak raspišu po neustavnome zakonu, HNS BiH bi poduzeo sve raspoložive pravne i političke korake kako bi se suprotstavio nastavku nezakonitih poteza, što Čović nije pojasnio.

On nije do kraja otkrio niti što podrazumijeva posljednji zaključak HNS-a BiH po kojemu bi Hrvati poduzeli 'sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije, kojom će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH' u slučaju da njihove predstavnike brojniji Bošnjaci posve izbace iz vlasti.

BiH mora provesti presude Europskoga suda za ljudska prava i Ustavnoga suda BiH kako bi otklonila diskriminaciju manjina kako bi se njihovi pripadnici mogli kandidirati za vodeće pozicije u državi te zajamčiti trima konstitutivnim narodima legitimno političko predstavljanje uz prestanak preglasavanja Hrvata i nametanja političkih predstavnika od tri i pol puta brojnijih Bošnjaka kao što je to slučaj sa članom BiH Predsjedništva Željkom Komšićem.