Božić je u Srbiji postao jednodnevni državni praznik u srpnju 2001. Simboli toga pravoslavnog praznika uključuju božićno drvce i česnicu u koju se umetnu srebrnjak ili zlatnik, nakon čega se treba izlomiti na komade prema broju ljudi u kući. Taj novčić simbolizira dar novorođenom Kristu, a predaja kaže da sreća prati onoga ukućana u čijem je komadu novčić.
Božić se slavi kao obiteljski blagdan u kući i crkvama. Kuće se tradicionalno ukrašavaju slamom kako bi se dočarao skromni ambijent betlehemske špilje u kojoj je, prema Bibliji, Krist rođen. Na Božić se Srbi pozdravljaju s "Hristos se rodi", a odgovara se "Vaistinu se rodi".
Pročitajte i ovo
Do 2023. Ukrajina je slavila Božić 7. siječnja, dok u srpnju predsjednik Vladimir Zelenski nije potpisao zakon prema kojem će se Božić u toj zemlji slaviti 25. prosinca, kako bi se distancirala od Rusije.
Kada se na nebu pojavi zvijezda na istoku, djeca unose pšenicu u kuću, što je dio običaja koji se zove "diduh", odnosno "djedov duh", koji simbolizira pretke i želju za dobrom godinom.
Pročitajte i ovo
Do Badnjaka se vjernici u Rusiji mole 39 dana, a na Božić se okupljaju s obiteljima. Nalaze se oko stola na kojem se nalazi 12 jela koja simboliziraju 12 Isusovih apostola. U prostoriji je uvijek malo slame koja podsjeća na Isusovo skromno podrijetlo.
Proslava Božića u Etiopiji naziva se "Gana", a na Badnjak se posti, dok se za Božić putuje u Lalibelu, grad na sjeveru zemlje, ponekad čak pješice. Na uništenim cestama putovanje ponekad traje danima.
