Ljudskom rodu često prijete opasnosti u vidu potresa, tsunamija, zaraznih bolesti, no ponekad smo za ugrožavanje čovječanstva krivi mi sami. Ovo je sedam najvećih katastrofa koje je uzrokovala - ljudska ruka.


Černobilska katastrofa

U travnju 1986. godine u Memorijalnoj elektrani Vladimir Iljič Lenjin došlo je eksplozije koja je uništila jedan od četiri nuklearna reaktora. U samoj eksploziji poginula je 31 osoba, no iz reaktora je izašla golema količina radioaktivne prašine koja se proširila nad Ukrajinom, Bjelorusijom te dijelom Rusije, ali nagađa se i pire. Oblaci radioaktivne prašine zaustavili su se tek nad Skandinavijom , a posljedice zračenja, izravne i neizravne, osjetilo je oko 5 milijuna ljudi. I danas, 30 godina kasnije, mnogi imaju zdravstvene probleme upravo zbog ove katastrofe. Uzrok nesreće bila je ljudska greška - tijekom jednog eksperimenta nisu poduzete dovoljne mjere zaštite zbog čega je došlo opterećenja sustava.

Nesreća u Bhopalu

Vezani članci Prometna nesreća, ilustracija - 4 U nesreći na autocesti A3 sudjelovali kamion i dva policijska motocikla: Ozlijeđena dvojica policajaca, prebačeni su u bolnicu Prometna nesreća, ilustracija Tragedija u Karlovcu: U naletu vlaka na željezničkom mostu poginula 22-godišnjakinja

Ova nesreća ujedno je i najsmrtonosnija industrijska tragedija u povijesti. 1984. godine došlo je do erupcije oblaka otrovnog plina metil izicijanata u tvornici kemikalija u indijskom gradu Bhopalu. Smrtonosnom plinu bilo je izloženo pola milijuna ljudi, a različite su procjene smrtno stradalih. Službene informacije govore o 3787 mrtvih uz 558.125 ozlijeđenih. prema nekim drugim procjenama je oko 8000 mrtvih. Uzrok nesreće još uvijek je nejasan, ali nagađa se da je zbog neadekvatnog održavanja došlo do povrata vode u spremnik plina koji je potom erumpirao.

Naftni požari u Kuvajtu

Nakon invazije vojske Saddama Hussina na Kuvajt 1990. godine američki ratni zrakoplovi za cilj su imali upravo njegove postrojbe na teritoriju te zemlje. Tijekom bombardiranja iračkih položaja, irački su inženjeri zapalili na stotine kuvajtskih izvora nafte, rafinerija i spremnika. Njihovo gašenje trajalo je do studenog 1991. godine.

Protu-japanska poplava rijeke Huang Ho

Godine 1938. nacionalistička kineska Vlada pokušala je zaustaviti proboj japanske vojske probijajući nasip tzv. Žute rijeke blizu grada Zhengzhoua. Poplava je uništila na stotine kineskih sela diljem tri provincije pri čemu su poginule na stotine tisuće ljudi, a milijuni su završili kao prognanici. Kineska vlada tada je za ovu katastrofu okrivila Japan rekavši kako su oni bombardirali branu na rijeci, no uskoro je istina izašla na vidjelo.

Veliki smog u Londonu

Još od viktorijanskih vremena smog je bio jedna od glavnih karakteristika glavnog grada Engleske. No 1952. godine, pokazalo se koliko opaki ubojica smog, produkt spaljivanja ugljena u tvornicama, može biti. Četiri dana za redom u toj godini vrijeme je bilo iznimno hladno što je uzrokovalo akumuliranje otrovnih plinova i čestica dima vrlo nisko blizu tla što je doslovno gušilo Londončane. Vlada je procijenila kako je oko 4000 ljudi doživjelo preuranjenu smrt, a još 100.000 ih se teško razboljelo.

Velika željeznička nesreća u Francuskoj

Jedna od najvećih željezničkih nesreća u povijesti dogodila se u Francuskoj 1917. godine. U to vrijeme se svakodnevno prevozilo na tisuće vojnika s jedne fronte na drugu, a u ovom slučaju jedna je lokomotiva vukla čak 19 vagona, od kojih su samo tri imala zračne kočnice. Dok je vlak prolazio nedaleko stanice Saint Michel de Maurienne brzinom od 100 km/h, to je ujedno bilo i 2,5 puta više od dozvoljene brzine, izletio je iz tračnica. Drveni vagoni su se zapalili, dodatni problem stvorio je eksploziv koji su vojnici prevozili. U nesreći je poginulo oko 700 vojnika, polovica ih nikada nije identificirana.

Stampedo u Meki

Prošle godine, tijekom vjerskog hodočašća, hadža, u Meku, u stampedu je poginulo više od 2000 ljudi. Uzroci stampeda i danas su nejasne, a među poginulima su državljani osam zemalja, od kojih je najviše Iranaca što je izazvalo nove tenzije između službenog Teherana i Rijada.

 

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju