Danski vojni časnici pitali su svoje britanske kolege u kojim bi okolnostima mogli pozvati saveznike NATO-a da im pomognu u obrani, usred američkih prijetnji silom zauzimanja Grenlanda.
U telefonskom pozivu prošlog tjedna službenici danskog Ministarstva obrane razgovarali su s britanskim Ministarstvom obrane o praktičnim aspektima aktiviranja NATO-ova članka 5, tvrdi izvor o pozivu. Nije jasno što su Britanci odgovorili. Oba ministarstva obrane negirala su da se razgovor održao, no dobro upućeni izvor tvrdi drukčije.
Napetosti između SAD-a i Danske, saveznice u NATO-u, visoke su otkako su predsjednik Trump i dužnosnici njegove administracije iznijeli niz prijetnji preuzimanjem Grenlanda, autonomnoga danskog teritorija. Nekoliko sati prije navodnog poziva 6. siječnja Stephen Miller, utjecajni Trumpov zamjenik šefa kabineta za politiku, rekao je da je formalni stav američke vlade da Grenland treba biti dio SAD-a.
Na pitanje hoće li isključiti upotrebu sile, Miller je za CNN rekao da se nitko neće vojno boriti protiv Sjedinjenih Država oko budućnosti Grenlanda.
Istog dana kada se dogodio navodni poziv, Bijela kuća izjavila je da Trump želi dobiti Grenland kao prioritet nacionalne sigurnosti i da je upotreba vojne sile uvijek opcija.
Članak 5
Prema članku 5. temeljnog ugovora NATO-a, napad na jednu članicu smatra se napadom na sve. To obvezuje svaku članicu da joj priskoči u pomoć, iako ne znači automatski i vojnu pomoć. Svaki član može odlučiti koju radnju smatra potrebnom, ali ne postoji odredba o okolnostima ako jednog člana napadne drugi član, piše britanski Times.
Nakon napada 11. rujna 2001. Lord Robertson, tadašnji čelnik NATO-a, predvodio je Sjevernoatlantsko vijeće (NAC) da prvi put jednoglasno pozove na članak 5. Od tada nije korišten. Konvencija bi nalagala da se sve države članice moraju jednoglasno složiti da se ponovno pozovu na njega.
Izvor o pozivu rekao je da Sjevernoatlantski savjet (NAC) nikada ne bi odobrio napad druge članice NATO-a jer ne bi bilo jednoglasnog konsenzusa.
Izvor je rekao da je poziv bio uvelike usmjeren na pomorstvo, ali sudionici su raspravljali o članku 5. Rekli su da su na pozivu bili deseci ljudi iz različitih područja Ministarstva obrane. "Nisu konkretno spomenuli SAD. Raspitivali su se o okolnostima u kojima ga mogu aktivirati", rekli su.
Drugi izvor iz NATO-a rekao je da osnivači saveza definitivno nisu predvidjeli tu okolnost. Rekli su da su uvjereni da se ništa veliko neće dogoditi kao rezultat Trumpovih prijetnji, dodajući: "Vojna opcija nije nešto što možete razmatrati između dviju zemalja NATO-a."
Europska operacija na Grenlandu
Britanija i njezini europski saveznici provode vježbu procjene stanja na Grenlandu kako bi odlučili hoće li poslati trupe na obuku ili provesti misiju zračnog nadzora kako bi umirili Trumpa. Saveznici žele uvjeriti SAD da su europske članice NATO-a ozbiljne u pogledu sigurnosti Arktika u pokušaju da spriječe američkog predsjednika da pokuša zauzeti taj teritoriji.
Govoreći o raspoređivanju, diplomatski izvor je rekao: "Jednostavno ne možemo biti u ratu s Trumpom. Moramo smisliti načine da ga zadržimo na našoj strani."
Jedan američki dužnosnik izjavio je da Trump namjerava preuzeti kontrolu nad strateški važnim i mineralima bogatim teritorijem u sljedeće tri godine, prije nego što završi svoj drugi mandat.
Dužnosnik je rekao da opcije uključuju američku kupnju Grenlanda od Danske ili sklapanje Sporazuma o slobodnoj asocijaciji s teritorijem, koji ga ne bi učinio dijelom SAD-a.
"Diplomacija je uvijek predsjednikova prva opcija u vezi svega, uključujući sklapanje dogovora. On voli dogovore", rekao je dužnosnik. Međutim, izjava Bijele kuće nije isključila silu. Mette Frederiksen, danska premijerka, upozorila je da bi svaki napad SAD-a značio kraj NATO-a.
Kad je riječ o sadržaju ovog razgovora Britanije i Danske, britansko Ministarstvo obrane izjavilo je: "Ove tvrdnje su netočne, takav poziv nije se dogodio."
Dansko Ministarstvo obrane izjavilo je: "Ministarstvo obrane čvrsto naglašava da se takav razgovor ili poziv nije održao. Ove tvrdnje nisu točne."
