"Htio bih vam ispričati jednu kratku priču koja prikazuje zapanjujući kontrast. Godine 1914. su se zbog Prvog svjetskog rata cijeli školski razredi dobrovoljno pridružili vojsci. Prošle sam godine održao mnoga predavanja o početku Drugog svjetskog rata i istog sam dana govorio pred dva razreda, jedan iz gimnazije, a drugi iz strukovne škole", ispričao je u rujnu 2015. godine njemački povjesničar Philipp Blom, koji je u Zagrebu gostovao na Festivalu svjetske književnosti.
"Pitao sam učenike gimnazije: 'Da Angela Merkel kaže da je situacija na istoku Ukrajine toliko loša i da moramo ići u rat, koji od vas bi otišli?' Dobio sam odgovor u obliku izbezumljenih lica. Oni jednostavno nisu mogli vjerovati da sam ih to upitao. Isto sam pitanje postavio u strukovnoj školi i pet učenika je diglo ruku u zrak, od kojih su trojica bila turskog podrijetla", dodao je.
Ni desetljeće kasnije ministar obrane Ivan Anušić najavio je ponovno uvođenje vojnog roka, ali Hrvatska nije jedina europska država u kojoj se o tome razmišlja. Proteklih su mjeseci najavljivane ili uvedene razne promjene, a u mnogima državama ta je tema postala predmet žestokih rasprava.
Brojna upozorenja na budući sukob
Prošlog je mjeseca švedski ministar civilne obrane Carl-Oscar Bohlin šokirao javnost izjavom da bi "rat mogao doći u Švedsku", a situaciju nije smirio ni vrhovnih zapovjednik oružanih snaga Micael Bydén kada je upozorio da je "ruski rat u Ukrajini samo korak, a ne kraj" te da bi se građani trebali psihički pripremiti za rat.
Nakon tih se upozorenje broj ljudi koji na internetu traže gdje se nalaze atomska skloništa povećao za 35 puta, a za devet je puta narastao broj ljudi koji su zatražili priručnik naslova "Što činiti u slučaju krize ili rata".
Pročitajte i ovo
Švedski susjed, Finska, već ima obavezni vojni rok za sve muškarce, a odbijanje se kažnjava zatvorskom kaznom. Muškarci vojni rok mogu služiti 165, 255 ili 347 dana, ovisno o vještinama koje žele usvojiti i vojnom činu koji žele zaslužiti.
Latvija ga je ovog mjeseca ponovo uvela i godina dana služenja koja će biti obavezna za sve muškarce u dobi od 18 do 27 godina, uključujući i one koji žive u inozemstvu.
Novi zakon je početkom godine donijela i Poljska, koja u idućim godinama želi broj vojnika povećati sa 164.000 na 300.000. Po novom zakonu, ročnici imaju samo šest sati da se jave na dužnost ili će u protivnom trpiti stroge kazne.
Litva je najavila reformu sustava nakon koje će promijeniiti dob za služenje. U vojsku više neće ići mladići stari od 18 do 23 godine, nego samo oni koji imaju do 21 godinu, ali se studiranje neće smatrati opravdanjem za odgodu služenja vojnog roka.
Što se tiče Hrvatske, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić će od načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Roberta Hranja ovog tjedna dobiti tri modela razrade obveznog vojnog roka, a onda će Vlada i predsjednik Zoran Milanović politički odlučiti što će s time biti.
U Ministarstvu obrane smatraju da bi najbolje bilo da obvezna vojna obuka traje tri mjeseca: prva dva mjeseca mladići bi prolazili temeljnu vojnu obuku, a u trećem bi oni, prema svojim afinitetima, potrebama vojske i zaključcima nadređenih išli na specijalističku obuku.
Upozorenja velikih europskih država
Na mogućnost rata upozoreni su i građani tri velike europske države – Francuske, Njemačke i Velike Britanije. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je tijekom posjeta Švedskoj u siječnju rekao da Europa mora ponuditi odgovor na pitanje rata u Ukrajini.
"Ukrajina je na europskom tlu i ona je europska država. Ako želimo mirnu i stabilnu Europu, moramo se moći pobrinuti za sigurnost i obranu svih svojih susjeda", ustvrdio je.
Pročitajte i ovo
Zapovjednik britanske vojske, general Patrick Sanders, rekao je da su Britanci sada "predratna generacija" koja se mora pripremiti za novu borbu.
"Ukrajinski primjer na brutalan način pokazuje da profesionalne vojske započinju ratove, ali da ročnici u njima pobjeđuju", zaključio je.
Međutim, britanski premijer Rishi Sunak ubrzo je reagirao i napomenuo da se ne slaže s takvim komentarom i da se vojni rok neće uvoditi.
Pročitajte i ovo
Njemački ministar obrane Boris Pistorius pozvao je na raspravu o budućnosti vojske, rekavši da ona trenutačno nije u stanju obračunati se s izazovima pred kojima se našla Europa i da ne može računati da će mir, u kojemu je velik dio kontinenta desetljećima uživao, trajati vječno.
"Jesmo li zaista spremni braniti ovu zemlju? I tko smo to 'mi'? To je debata koja se mora voditi", istaknuo je.
Može li Europa računati na Ameriku?
Izborna godina u Sjedinjenim Američkim Država, na kojima će vjerojatno jedan od dvojice glavnih kandidata biti i bivši predsjednik Donald Trump, mnoge je u Europi podsjetila da se ne mogu uvijek osloniti na SAD.
Dodatna je opomena na to stigla ovog vikenda, kada je Trump na predizbornom skupu rekao da Amerika u slučaju njegove pobjede neće štititi članice NATO-a koje na obranu ne izdvajaju minimalnih dva posto svoga BDP-a.
"Nisi platio? Ne, ne bih te zaštitio. Zapravo bih ih potaknuo da ti rade što god žele. Moraš platiti", ustvrdio je.
Pročitajte i ovo
U reakciji na te komentare, šef vanjske politike Europske unije Josep Borrell rekao je da NATO ne može biti vojni savez koji ovisi o hiru američkog predsjednika.
"Budimo ozbiljni – NATO ne može biti savez à la carte. On postoji ili ne postoji. Neću trošiti svoje vrijeme komentirajući svaku smiješnu ideju koja je izrečena tijekom izborne kampanje u SAD-u", zaključio je.
Bile Trumpove izjave smiješne ili ne, čini se da su ih mnogi u Europi spremni shvatiti ozbiljno.
