Mirovine političara veće od 2000 eura na ledu: EP želi stati na kraj rasipanju novca poreznih obveznika

Najviši dužnosnici Europskog parlamenta pokušavaju spasiti naslijeđeni mirovinski fond suočen s manjkom od 308 milijuna eura, a bez novca bi mogao ostati već 2024.

Fond je od 1990. do 2009. godine primao nove članove, umirovljene parlamentarne zastupnike. Tada je to bio dopunski mirovinski sustav, no reformom 2009. objedinjen je sa svim drugim opcijama. S time je prestala i uplata doprinosa, a s obzirom na to da je koncipiran tako da članovi imaju veća prava ako su dulje vrijeme bili članovi parlamenta, odnosno uplaćivali doprinose dok se to moglo, u fondu je nastala rupa od 308 milijuna eura.

''Rasipanje novca poreznih obveznika''

Fond, čijim ulaganjima zasebno upravlja tvrtka sa sjedištem u Luksemburgu, ima samo oko 55 milijuna eura od 363 milijuna eura, koliko je predviđeno da će se morati isplatiti nakon 2074. Zastupnici u Europskom parlamentu uplaćivali su trećinu doprinosa, a ostatak je nadopunjavao Parlament.

Što je osoba duže služila kao parlamentarac, to je pravo bilo veće – 914 ljudi, od kojih su većina dugogodišnji zastupnici u Europskom parlamentu, bivši zastupnici ili njihovi preživjeli članovi obitelji, trenutno prima u prosjeku 2206 eura mjesečno.

Da će Fond uskoro ostati bez kapitala, navodi se u internom dokumentu koji je pripremio najviši državni službenik parlamenta glavni tajnik Alessandro Chiocchetti, a u koji je Politico imao uvid prošloga mjeseca.

''Mislim da se novac poreznih obveznika više ne bi trebao rasipati na strukturu koja je postavljena pomalo poput Ponzijeve sheme'', rekao je tada Daniel Freund, njemački zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu. Ponzijeve sheme su, naime, oblik lažnog ulaganja koje može preživjeti samo stalnim dovođenjem novih članova. ''Ovo graniči s kriminalnom djelatnošću'', ustvrdio je Freund.

Zastupnici su zatražili dodatne pravne i financijske informacije kako bi ispitali sve mogućnosti, a i Parlament je vodio nekoliko pravnih bitaka protiv korisnika fonda te pobijedio, i to nakon što je podigao dobnu granicu za odlazak u mirovinu te pooštrio neke druge odredbe i uvjete kako bi spriječio naslijeđeni Fond da iscrpljuje financijske institucije.

Sastanak iza zatvorenih vrata

Novi sastanak održan je iza zatvorenih vrata u ponedjeljak, a najviši zastupnici EU-a zaduženi za financije institucije složili su se smanjiti isplate korisnicima za 50 posto, podići prihvatljivu dob sa 65 na 67 godina, zamrznuti godišnje povećanje isplata povezano s inflacijom i pozvati više korisnika da prihvate jednokratnu ponudu za napuštanje programa.

Europski parlamentarci okupljeni u takozvanom Birou svoju su odluku donijeli na temelju dvije opcije koje su im predstavljene u dokumentu u koji je Politico imao uvid, a koji je pripremio Chiocchetti.

“U raspravi je bilo jasno gdje je većina”, rekla je osoba upoznata sa sastankom, koja je željela ostati anonimna.

Taj će potez vjerojatno produžiti život Fonda do druge polovice 2027. i smanjiti rupu od 310 milijuna eura na oko 86 milijuna eura. Konačna odluka o tome hoće li program propasti ili će se spasiti novcem poreznih obveznika do izbora za EU 2024. nije donesena.

Pročitajte i ovo Slijede li veći porezi? Zbog Vladine porezne reforme ljutiti i umirovljenici: "Ministar je direktno proglasio rat radnicima i umirovljenicima"

Pročitajte i ovo Rastu povlaštene mirovine HDZ razveselio branitelje, ali veterani imaju par zamjerki: ''Nismo baš sretni... Tko zna tko će od nas to dočekati''

Iako manje pravno riskantna, ali također manje dalekosežna opcija koja bi samo prepolovila isplate i zamrznula indeksaciju je odbačena.

Istovremeno i dalje su tu kao prijetnja dodatnih troškova parnice koje su pokrenuli korisnici. Prema Chiocchettijevoj bilješci, opcija koja je konačno odabrana je pravni rizik srednje razine koji bi bio pravno obranjiv iako to još uvijek ne znači da je sud ne bi mogao poništiti.