Na današnji dan, 30. srpnja 1866. godine, u središtu New Orleansa dogodio se strašan masakr koji je ostavio duboke ožiljke na američkom društvu.
Tragični događaj, poznat kao Masakr u New Orleansu, odigrao se tijekom pokušaja održavanja ustavne konvencije za preispitivanje ustava Louisiane i pružanje prava glasa Afroamerikancima.
Surov napad na afroameričke sudionike i njihove saveznike razotkrio je duboku rasnu podjelu i nasilje koje je bilo prisutno u post-ratnom američkom društvu.
Pročitajte i ovo
Netom završio građanski rat
Američki građanski rat završio je 1865. godine i Sjedinjene Američke Države suočavale su se s izazovnim razdobljem Rekonstrukcije. Pitanja o pravima oslobođenih robova i njihovoj ulozi u društvu bila su u središtu političkih rasprava. U Louisiani, državi koja je bila dio Konfederacije, napetosti su bile osobito visoke.
Tog kobnog dana prije 158 godina, afroamerički građani i bijeli republikanci okupili su se u Mechanics Instituteu u New Orleansu kako bi sudjelovali u ustavnoj konvenciji koje je cilj bio preispitati ustav Louisiane i omogućiti Afroamerikancima pravo glasa.
Ova inicijativa bila je izuzetno kontroverzna i naišla je na snažan otpor bijelih supremacista i bivših konfederacijskih simpatizera.
Pročitajte i ovo
Brutalan i nemilosrdan napad
Napetosti su kulminirale kada su policijske snage i radikalne skupine bijelaca, od kojih su mnogu bili konfederacijski veterani, napali sudionike konvencije.
Tijekom nemilosrdna i brutalna napada, policija je počela pucati na okupljene nenaoružane građane dok su prisutni bijeli supremacisti okupljene počeli napadati puškama i hladnim oružjem.
Prema povijesnim izvještajima, oko 200 ljudi je ranjeno, a najmanje 34 Afroamerikanaca i tri bijela republikanca su ubijena.
General Philip Sheridan u izvještaju Ratnom kabinetu napisao je:
"To nisu bili neredi, bio je to apsolutni masakr policije, bez trunke potrebe."
Zemljom prošao val ogorčenja
Masakr u New Orleansu šokirao je naciju i izazvao val ogorčenja među abolicionistima i zagovornicima građanskih prava. Ovaj tragični događaj poslužio je kao katalizator za jačanje Rekonstrukcijskih mjera pod vodstvom Kongresa. Također je doprinio donošenju 14. amandmana američkog Ustava, koji je zajamčio jednaku zaštitu zakona svim građanima.
Ostao je to jedan od najmračnijih trenutaka u američkoj povijesti. Ovaj tragični događaj naglasio je brutalnu stvarnost rasizma i nasilja u post-ratnom društvu, ali je također pokrenuo ključne promjene koje su oblikovale put prema građanskoj jednakosti.
