Njegovi su napori pridonijeli mirnijem svijetu i 'bratstvu među narodima' u dugu Alfreda Nobela, stoji u objašnjenju nagrade koje je objavio Norveški odbor za dodjelu Nobelove nagrade.
Pročitajte i ovo
Nobelova nagrada za mir
'Pokažite mi tko je ove godine učinio više od Obame'
Time
'Obama ima više žuljeva na usnama nego na rukama'
Potraga u tijeku
Autobus s turistima propao kroz led najdubljeg jezera na svijetu: Samo jedan se uspio spasiti
GUŽVA U ŠESNAESTERCU
Dok Amerikanci gomilaju pomorske snage, Rusija i Iran dižu ratne brodove za pomorsku vježbu kod strateškog tjesnaca
"Patria Eterna" pod istragom
Upad SIPA-e u obiteljsku kuću zbog izrade HOS majica: "To je znak ljubavi, a ne mržnje!"
Martti Ahtisaari se, ističe se u priopćenju, 'bez obzira na to koju je dužnost obnašao, uvijek jednakim žarom angažirao na rješavanju ozbiljnih i dugoročnih sukoba'.
Važnu je ulogu 1989. i 1990. odigrao u postizanju neovisnosti Namibije, potom u rješavanju pitanja Aceh-a u Indoneziji, 2005. gdje su on i njegovi kolege iz organizacije Crisis Management Initiative odigrali ključnu ulogu.
Godine 1999., pa ponovno od 2005. do 2007. u iznimno je teškim okolnostima uspio posredovati u rješavanju sukoba na Kosovu, a 2008. je preko CMI-a i surađujući s drugim institucijama pokušao pridonijeti pronalaženju mirnoga rješenja problema u Iraku. Konstruktivno je pridonio i rješenju sukoba u Sjevernoj Irskoj, središnjoj Aziji te na Rogu Afrike, ističe Norveški odbor za dodjelu Nobelove nagrade za mir.
'Ahtisaari je izvanredan međunarodni posrednik. Neumorno i uz dobre rezultate pokazao je da uloga posrednika u raznim situacijama može biti ključna u rješavanju međunarodnih sukoba. Norveški Odbor za dodjelu Nobelove nagrade izražava nadu da će i drugi biti inspirirani Ahtisaarijevim postignućima', ističe se u objašnjenju nagrade.
Ahtisaari: Moje najznačajnije postignuće je Namibija
Martti Ahtisaari u intervjuu za norvešku NRK radioteleviziju izjavio kako najvažnijom akcijom u svojoj karijeri smatra postizanje namibijske neovisnosti.
'Među ostalim, Namibija je moja najvažnija akcija i stoga što je trebalo iznimno puno vremena dok smo postigli konačan uspjeh', rekao je finski laureat, dodavši kako važnima smatra svoje napore na postizanju mirovnog sporazuma s bivšim pobunjenicima koji su se borili za neovisnost Aceha u Indoneziji, a jednako važnima drži i napore uložene u postizanje neovisnosti Kosova.
'Iznimno sam sretan zbog odluke Odbora za dodjelu Nobelove nagrade', kazao je Ahtisaari, dodavši kako će mu novac od nagrade omogućiti financiranje Zaklade za upravljanje krizama kojoj je na čelu.
'Taj nam je novac uistinu potreban. Novca zapravo nikad dosta, jer je bez pomoći teško brzo reagirati na razna velika pitanja koja se pred nas postavljaju', kazao je Ahtisaari.
'Moram priznati da sam iznenađen što su Norvežani donijeli takvu odluku. Naime, osminom sam podrijetlom Norvežanin, što me automatski diskvalificira iz utrke za Nobela', rekao je u šali finski diplomat, objasnivši kao je njegov pradjed norveškog podrijetla.
Bivši finski predsjednik Martti Ahtisaari, dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za mir, u zadnjih je trideset godina uspješno sudjelovao u brojnim posredničkim misijama u Africi, Europi i Aziji.
Sedamdesetjednogodišnji laureat rođen je 23. lipnja 1937. u Viipuri (današnjem Viborgu u Rusiji), kao Martti Oiva Kalevi Ahtisaari.
Isprva je kratko radio kao školski profesor, a 1965. prešao je u diplomaciju. U razdoblju od 1973. do 1976. obavljao je dužnost finskog veleposlanika u Tanzaniji, a 1977. imenovan je UN-ovim povjerenikom za Namibiju. Potom je postao posebni predstavnik glavnog tajnika za tu zemlju koja je, zahvaljujući i njegovim naporima, 1990. postigla neovisnost.
Početkom osamdesetih nastavio je rad u finskoj diplomaciji, a 1987. imenovan je na mjesto zamjenika glavnog tajnika UN-a zaduženog za administrativna pitanja. Na toj je dužnosti ostao do 1991. Od rujna 1992. do travnja 1993. bio je predsjednik radne skupine u BiH Međunarodne konferencije za bivšu Jugoslaviju. U srpnju 1993. postaje posebni savjetnik Međunarodne konferencije za bivšu Jugoslaviju, a potom počinje obnašati dužnost posebnog UN-ova predstavnika za bivšu Jugoslaviju.
U šestogodišnjem razdoblju, od 1994., obnaša dužnost finskog predsjednika, no i dalje je vrlo aktivan na međunarodnoj sceni.
Posljednjih nekoliko godina kao posebni izaslanik UN-a vodio je pregovore Beograda i Prištine o statusu Kosova.