Netanyahu, čelnik Likuda (desnica) je u noći na ponedjeljak potpisao koalicijski sporazum s Yisrael Beitenu, čiji će čelnik Avigdor Lieberman postati ministar vanjskih poslova u novoj vladi. 'Dogovorili smo se o svim načelima i pitanjima i o podjeli ministarstava i kabineta' rekao je zastupnik Likuda Guideon Saar, javlja AFP.
Pročitajte i ovo
>> 'Izrael mora poštovati preuzete obaveze'
Netanyahuov sporazum s krajnjom desnicom mogao bi biti zapreka planu nove američke administracije Baracka Obame da se uz Izrael proglasi i palestinska država, piše Reuters. Povjerenik EU za vanjske poslove i sigurnost Javier Solana rekao je da će odnosi EU i Izraela ovisiti o spremnosti nove izraelske vlade da nastaviti raditi prema ostvarenju rješenja palestinske države.
'Spremni smo surađivati kao i obično, redovito s izraelskom vladom koja je spremna razgovarati i raditi na ostvarenju rješenja o dvije države', rekao je Solana. Na dogovor Netanyahua i Libermana reagirao je u ponedjeljak zastupnik izraelskih Arapa u parlamentu, Ahemad Tibi pozivajući 'šefove diplomacije europskih zemalja neka se ne susreću s fašistom koji zagovaraju protjerivanje Arapa'. 'Pozivam također i arapsku diplomaciju na bojkot Liebermana, neka se s njime ne susreću ni javno ni tajno', rekao je Tibi za AFP.
Zastupnik Saar naznačio je u ponedjeljak da postignutim dogovorom Likud ne zatvara vrata drugim strankama, već naprotiv teži proširenoj koaliciji.Likud bi trebao razgovarati sa svojim prirodnim saveznicima, vjerskim strankama i strankama desnice, a to su Sefardski ultraortodoksni Shaass (koja ima 11 zasutpnika), zatim Ujedinjena lista ultraortodoksne Tore aškenazi (5), Nacionalni savez (4) te Židovsko ognjište (3).
Likud je na izborima dobio 27 zastupničkih mjesta, a to je jedno mjesto manje od 28 zastupnika koliko je ostvarila stranka centra Kadima, koju vodi dosadašnja šefica diplomacije Tzipi Livni s kojom je Netanyahu pregovarao o koaliciji. Livni je međutim odbila ući u vladu koja ne bi u svoj program uvrstila plan "dviju država za dva naroda, izraelski i palestinski" i koja se ne bi obvezala raditi prema mirovnom procesu što su ga potaknule Sjedinjene Države konferencijom u Annapolisu 2007. Netanyahu zagovara 'ekonomski mir' koji predviđa poboljšanje životnih uvjeta Palestinaca na Zapadnoj obali kroz gospodarske i sigurnosne projekte.
