Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Oko 1,8 milijuna registriranih birača na Krimu izaći će u nedjelju na sporni referendum kako bi se izjasnili gdje vide svoju budućnost: u Ukrajini ili u Rusiji. Dok je za etničke Ruse na poluotoku to dugoočekivani dan, kod Ukrajinaca i Tatara prevladavaju nesigurnost i strah.


Situacija na Krimu, koji je pod tihom ruskom okupacijom, kritična je točka daljnjeg raspleta ukrajinske krize nakon pada Viktora Janukoviča i za zapadne političare trenutno najveće krizno žarište na svijetu.

Vezani članci Slika nije dostupna Preko 96 posto birača odlučilo: KRIM JE RUSIJA! Slika nije dostupna Putin razgovarao s Merkel: "Brine me..."

Za mnoge etničke Ruse, koji su sa šezdesetak posto najbrojnije stanovništvo na Krimu, nova vlada u Kijevu predstavlja radikalni ukrajinski nacionalizam, a to se vidi i po plakatima koji su pred referendum postavljeni na Krimu. Na jednom od njih, s desne strane je prikazana karta poluotoka u bojama ruske zastave, a s lijeve strane je poluotok crvene boje prekriven bodljikavom žicom i velikom nacističkom svastikom. Na plakatu piše "16. ožujka mi biramo", a između slika piše "ili". Aluzija ne može biti jasnija.

Masovna tučnjava prosvjednika u Donjecku: Jedna osoba poginula, nekoliko ozlijeđenih

VIDEO Pogledajte što se događa na granici s Ukrajinom

Birači će na referendumu moći izabrati jednu od dvije opcije, pa će tako pitanja glasiti: "Jeste li za uključivanje Krima u Rusku Federaciju kao federalnog subjekta?" i "Jeste li za obnovu krimskog ustava iz 1992. godine i statusa Krima kao dijela Ukrajine?".

Tamo gdje je 'puno ugodnije'

Međutim, iako se čini da ovo drugo pitanje nudi mogućnost da poluotok ostane unutar Ukrajine, ustav iz 1992. je daleko od toga. On je bio usvojen ubrzo nakon raspada bivšeg SSSR-a, a zatim ga je brzo ukinula mlada postsovjetska Ukrajina. Taj ustav daje Krimu neovisnost unutar Ukrajine, ali uz pravo da sam odredi svoj put i odnose s kim god to želi, uključujući Rusiju.

Budući da se proruski parlament već izjasnio da želi povratak Krima Rusiji, ta druga opcija nudi samo nešto duži put povratka poluotoka pod rusku kontrolu, kažu analitičari. "Da nismo izloženi stalnim prijetnjama aktualnih ilegalnih ukrajinskih vlasti, možda bismo izabrali drugi put", rekao je za Reuters potpredsjednik krimskog parlamenta Sergej Cekov pošto je to tijelo izglasalo pripojenje Rusiji. "Ako ćemo pošteno, mislim da je Ukrajina svojedobno pripojila Krim. Zbog toga i općeg raspoloženja ovdje donijeli smo odluku da se priključimo Rusiji. Mislim da će nam tamo biti puno ugodnije", kaže Cekov.

Tatari se boje Rusije

Krimski Tatari, koji čine 12 posto stanovništva na poluotoku, pozvali su na bojkot referenduma, ali proruske krimske vlasti tvrde da razgovaraju s njima i da su već postigli neke dogovore. Tatari su krimski starosjedioci, ali ih je Staljin masovno deportirao 1944. Počeli su se vraćati 1988. i danas čine osminu stanovništva.

Čelnik krimskih Tatara Mustafa Džemilev izjavio je u srijedu da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te da je postavio pitanje legitimnosti referenduma nakon kojega bi poluotok na Crnom moru mogao postati dio Rusije. Zbog lošeg povijesnog iskustva s Rusima, Tatari su odani ukrajinskim vlastima. "Izrazio sam dvojbe kada je riječ o odluci da se organizira referendum, kao i o legitimnosti referenduma", rekao je on za ukrajinsku televiziju Kanal 5.

Prijetnje oštrim sankcijama Rusija ignorira

Kao jedina ukrajinska regija s većinskim ruskim stanovništvom i matičnom bazom ruske Crnomorske flote, strateški poluotok novo je bojište Rusije i Zapada o budućnosti Ukrajine. SAD i Europska unija stalno ističu da neće priznati odluku o pripajanju Krima Rusiji te da je referendum nelegitiman i opasan. Kancelarka Angela Merkel u četvrtak je rekla da će Rusija suočiti s ogromnim ekonomskim i političkim posljedicama ne promijeni li ponašanje na Krimu. Putin tvrdi da su potezi vlasti na Krimu u skladu s međunarodnim pravom te da "aktualne vlasti u Kijevu ne poduzimaju ništa kako bi ograničile nekontrolirano ponašanje ultranacionalista u glavnom gradu i pojedinim regijama". Bijela kuća i EU prijete Rusiji teškim sankcijama, a Moskva zasad za to ne mari i odgovara da će uzvratiti istom mjerom pa će se vidjeti tko će imati veći gubitak.

Važnost Krima za Rusiju je neprocjenjiva

Krim je danas simbol ruskog identiteta. Za Putina i mnoge Ruse taj je poluotok dio Rusije koji je od 1991. i pada SSSR zarobljen u stranoj zemlji. Važnost koju Krim ima za Putina i Rusiju s povijesnog, kulturnog, vojnog i geopolitičkog stajališta gotovo da nije moguće procijeniti.

Povijest Krima kojeg je Rusija stekla krajem 18. stoljeća za vrijeme vladavine jedne od Putinovih neizravnih prethodnica, carice Katarine Velike, puna je priča o ruskom identitetu iz carskog i sovjetskog doba. Priča je to o vojnim pobjedama i kulturnom utjecaju Ruske pravoslavne crkve. Krim je mjesto gdje je Vladimir Veliki, srednjovjekovni vladar Kijevske Rusije, prethodnice moderne Rusije, primio kršćanstvo i raširio ga među svojim narodom. Krim je natopljen krvlju u dva velika sukoba, Krimskom i Drugom svjetskom ratu, kada je poluotok bio simbol junačkog, ali naposlijetku neuspješnog otpora zavojevačima.

Rusi na Krimu žele ispraviti povjesnu nepravdu

Svaki centimetar ove zemlje upijao je krv, kaže 35-godišnji Nikolaj, trgovački mornar koji će glasati za pripojenje Rusiji. "Mnogi su ruski vojnici dali život za ovu zemlju. Kako bi Rusija mogla dopustiti Ukrajini da je upropasti?". Krim je bio dio carske i sovjetske Rusije više od 170 godina, dok ga sovjetski lider Nikita Hruščov, etnički Ukrajinac, nije 'poklonio' Ukrajini 1954. godine. Mnogi Rusi nedjeljni referendum vide kao priliku da se ispravi ono što smatraju povijesnom nepravdom.

Ukrajinci, pak, ne misle odustati od svog teritorijalnog integriteta i suvereniteta. Misle ga braniti svim diplomatskim i političkim sredstvima. Od vojne su opcije odustali, svjesni da se ne mogu nositi s višestruko nadmoćnijim ruskim snagama. Kijev referendum smatra nezakonitim, a premijer Arsenij Jacenjuk ističe da Ukrajina neće ustupiti ni pedlja zemlje Rusiji.

Referendum koji kasni 22 godine

Još 1992. godine trebao se održati referendum o tome hoće li će Krim biti dio Ukrajine ili Rusije. Međutim, središnja vlada u Kijevu je spriječila referendum kojem su težile proruske snage. Zauzvrat je Krim dobio status autonomne republike sa pravom samoodlučivanja. Gradom Sevastopoljem se upravljalo direktno iz Kijeva. Kao glavna baza Crnomorske flote ovaj je grad za Rusiju neizmjerno važan.

Regionalne vlasti na Krimu, koje ne priznaje službeni Kijev, pozvale su promatrače da dođu pratiti referendum, a izborno povjerenstvo već je navodno registriralo 50 promatrača iz 21 zemlje, izjavio je u četvrtak na tiskovnoj konferenciji čelnik povjerenstva Mihail Mališev dodajući da su među njima političari i promatrači iz Izraela, SAD-a, Francuske, Njemačke, Italije, Španjolske i Grčke. Također je rekao da će među promatračima biti zastupnici parlamenata zapadne i istočne Europe kao i Europskog parlamenta.

(Ne)Legitimnost referenduma

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) odbila je poziv Krima da pošalje svoje promatrače. Predsjedavajući OESS-a, švicarski predsjednik i ministar vanjskih poslova Didier Burkhalter, izjavio je da referendum nije u skladu s ukrajinskim ustavom te da stoga nije ni legitiman.

Naime, prema ukrajinskom ustavu, na Krimu se može održati referendum o političkim pitanjima, ali se o promjeni granica države može odlučivati samo na sveukrajinskom referendumu, to jest na razini cijele države. U međuvremenu je ukrajinsko tužiteljstvo Ukrajine podnijelo zahtjev sudu u Kijevu da proglasi nezakonitom i protuustavnom odluku Vrhovnog vijeća Krima (regionalnog parlamenta) o provedbi referenduma.

Rezultat neće važiti samo ako odaziv bude manji od 50 posto

Ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksander Levčenko rekao je u četvrtak da je najavljeni referendum na Krimu opasan presedan za međunarodni poredak i mogao bi otvoriti vrata daljnjim ekspanzionističkim težnjama Rusije, dodajući da ga euforija u Rusiji oko "spašavanja ruskog naroda na Krimu" podsjeća na 30-te godine prošlog stoljeća u Njemačkoj ili 90-te na području bivše Jugoslavije.

Po vlastima u Simferopolju, referendum o statusu Krima smatrat će se nevažećim samo u slučaju da odaziv bude manji od 50 posto, a regionalne vlasti očekuju da će premašiti 80 posto.

Tisuću i petsto pripadnika krimskh snaga sigurnosti osiguravat će više od 1.200 birališta na dan referenduma. Očekuje se da će troškovi pripreme i provedbe glasovanja iznositi oko 1,8 milijuna dolara. A u ishod, koji bi trebao biti objavljen već u ponedjeljak, malo tko realno sumnja. (B.V./Hina)