Svijet postaje sve manje tolerantan prema migrantima, pokazuje istraživanje Gallupa objavljeno u srijedu, a Hrvatska je, prema tom istraživanja, četvrta na listi zemalja u 2019. koje najmanje prihvaćaju migrante, dok je Sjeverna Makedonija prva.

Galerija


Gallup je 2016., nakon migrantske krize koja je pogodila Europsku uniju, osmislio Indeks prihvaćanja migranata, temeljen na stavovima o življenju migranata o ispitanikovoj zemlji, tome kakav je stav ispitanika prema mogućnosti da mu migrant postane susjed i da se oženi članom njegove obitelji.

Vezani članci Migranti u kampu Lipa kod Bihaća - 1 Pandemija bi mogla potaknuti novi migrantski val: ''Pojačati će se pritisak za iseljavanje'' Migranti, ilustracija Teške optužbe njemačkog Der Spiegela: "Hrvatska policija tuče migrante, imamo video"

Gallup je postavio ta tri pitanja u 140 zemalja 2016., a 2017. je u istraživanje uključeno dodatnih pet zemalja sa 140 tisuća ispitanih metodom intervjua.

Najveći indeks - 8,46 od mogućih 9 - ima Kanada, dok najmanji indeks (1,46), odnosno najmanje prihvaćanje migranata postoji u Sjevernoj Makedoniji.

Iza Sjeverne Makedonije po neprihvaćanju migranata je Mađarska, pa Srbija, dok je na četvrtom mjestu Hrvatska, čiji je indeks 1,81. Potom slijede Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Latvija, Tajland, Slovačka i Turska.

U prethodnom Gallupovu istraživanju indeks Hrvatske bio je 2,39 te je Hrvatska bila deseta po neprihvaćanju migranata, a Sjeverna Makedonija i tada je bila na prvom mjestu. Nakon Kanade najtolerantniji su prema migrantima Islanđani, Novozelanđani, Australci, stanovnici Sierra Leonea te građani SAD-a.

Od europskih zemalja među najtolerantnijima su Švedska (osmo mjesto) i Irska (deseto mjesto). Najveće promjene prema neprihvaćanju zabilježene su u Peruu, Ekvadoru i Kolumbiji, nakon što je u te zemlje došlo puno Venezuelaca koji bježe od ekonomske katastrofe u zemlji.

Migranti formirali novi kamp u šumama u Velikoj Kladuši - 6
Migranti formirali novi kamp u šumama u Velikoj Kladuši - 15 Foto: Armin Durgut/Pixsell

Bosna i Hercegovina, u kojoj se trenutačno nalazi velik broj bliskoistočnih migranata, također je zabilježila veliki pad sklonosti prihvaćanju migranata, odnosno dvanaesta je na popisu zemalja s najoštrijim trendom prema neprihvaćanju migranata.

Globalno je indeks pao s 5,34 u 2016. na 5,21 u 2019., što je ponajviše potaknuto spomenutim promjenama u odnosu prema migrantima u latinoameričkim zemljama.

Europska unija u srijedu će predstaviti plan promjene postojećeg sustava prihvata migranata, po kojemu bi članice imale pravnu obvezu prihvatiti određeni udio migranata, čemu se protive zemlje Višegradske skupine (Poljska, Češka, Mađarska i Slovačka).