Francuski predsjednik Emmanuel Macron imenovao je ministra obrane Sébastiena Lecornua novim premijerom, što je već peti put u manje od dvije godine da mijenja šefa vlade. Odluka je donesena nakon što je parlament smijenio Françoisa Bayroua samo devet mjeseci nakon preuzimanja dužnosti zbog njegovih prijedloga za rezanje državnog duga.
Lecornu (39) važi za Macronovog odanog suradnika i izborom njega predsjednik jasno pokazuje da želi nastaviti s politikom ekonomskih reformi usmjerenih prema poslovnoj zajednici.
Pod tom politikom smanjeni su porezi na poduzeća i bogate, a dob za odlazak u mirovinu je podignuta.
Francuski ministar financija Eric Lombard nedavno je izjavio da bi Francuskoj mogla biti potrebna pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ako vlada ne dovede financije u red.
Potom je ipak ublažio svoju izjavu rekavši kako njegova zemlja nema poteškoća s financiranjem svog gospodarstva, istaknuvši da će javni deficit biti umanjen na 5,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do kraja godine, u skladu s planovima.
Ipak, mnogi analitičari misle da Francuska ima velikih problema s financijama, a neki i da ekonomska kriza u Francuskoj nadilazi problem prekomjerne potrošnje.
Sky News navodi kako se izazovi gomilaju s izmjenama premijera.
Donedavno, kada bi netko želio ukazati na ekonomski najranjiviju zemlju Europe – onu koja bi se prva mogla suočiti s krizom – gotovo uvijek bi se spominjale Grčka ili Italija.
To su bile države s nevjerojatno visokim prinosima na obveznice, što je odražavalo nevoljkost financijskih tržišta da im posuđuju novac.
Danas je, međutim, situacija bitno drukčija. Zemlja koja se sada najčešće opisuje kao problematično dijete Europe jest – Francuska.
Čak i površni pogled na kamatne stope koje investitori naplaćuju pokazuje da Francuska plaća više od Grčke, piše Sky News.
Ti gospodarski problemi ključni su za razumijevanje političkih potresa koji posljednjih godina pogađaju zemlju, gdje se jedan premijer za drugim povlači nakon poraza u parlamentu.
Srž problema su javne financije. Francuski proračunski deficit trenutačno je među najvećima u razvijenom svijetu.
Tijekom pandemije svi su trošili goleme svote, no Francuska se, više nego gotovo bilo tko drugi, muči s vraćanjem potrošnje na razumnu razinu i time sa smanjenjem deficita.
Vlada je u više navrata najavljivala planove štednje, no onda bi se povukla pod političkim pritiscima i pritiscima birača.
Povijest se, čini se, neprestano ponavlja.
No iza svega stoji dublji problem, navodi analiza Sky Newsa.
Najnovije pogoršanje francuskih javnih financija nije samo odraz političkog otpora, niti znak da zemlja ne želi prihvatiti neugodne fiskalne mjere koje su drugi – poput Grčke ili Ujedinjenog Kraljevstva – već odavno morali provesti.
Godinama je Francuska imala jednu prednost koju mnoge razvijene ekonomije nisu: snažan rast produktivnosti.
Istina, Francuzi su radili manje sati, ali su za to vrijeme stvarali iznimno visoku dodanu vrijednost.
U posljednjih nekoliko godina taj je motor posustao. Rast proizvodnje po satu rada značajno je usporio i pao ispod razine drugih velikih gospodarstava, što znači manju poreznu osnovicu i sve veći deficit.
Zbog toga sve više stručnjaka upozorava da Francuskoj prijeti tržišni slom.
Društvene napetosti
Uz politička i gospodarska previranja, Francuska se suočava i s društvenim napetostima. Primjer su nedavni veliki prosvjedi, dok su sindikati pozvali radnike na štrajk 18. rujna.
Ishod predsjedničkih izbora 2027., na kojima se Macron ne može kandidirati, i dalje je otvoren, a analitičari predviđaju da francuska krajnja desnica ima najveće izglede za pobjedu.
Trostruka predsjednička kandidatkinja Nacionalnog okupljanja (RN) Marine Le Pen pretrpjela je udarac u ožujku kada je francuski sud osudio nju i druge stranačke dužnosnike zbog prijevare s lažnim radnim mjestima u Europskom parlamentu.
Le Pen osuđena je na četiri godine zatvora, od kojih su dvije uvjetne, a također joj je zabranjeno kandidiranje na dužnost pet godina, što je uništilo njezinu ambiciju da sudjeluje na izborima 2027. - osim ako se presuda ne poništi po žalbi.
Pariški sud je u ponedjeljak rekao da će se njezina žalba saslušati od 13. siječnja do 12. veljače 2026., znatno prije izbora - što bi potencijalno oživjelo njezine predsjedničke nade.
Podržana od strane svojih zastupnika, Le Pen je pozvala Macrona da raspiše prijevremene parlamentarne izbore, rekavši da održavanje izbora "nije opcija već obveza".
Problem cijele EU
I Deutche Welle piše o problemima Francuske. Navode kako bi se kriza u Parizu mogla preliti na cijelu EU i dovesti u pitanje opstanak eura.
U apsolutnim iznosima, nijedna zemlja EU nije zaduženija od Francuske, navode.
Državni se dug popeo na oko 3,35 bilijuna eura – oko 113 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a očekuje se da će do 2030. porasti na 125 posto.
S proračunskim deficitom od 5,4 do 5,8 posto ove godine, Pariz također bilježi najveći proračunski manjak od svih 27 članica EU.
Kako bi se ispunio cilj EU o smanjenju deficita na tri posto, drastične mjere štednje su neizbježne. Međutim, budući da su rezovi trenutačno politički neizvedivi, financijska tržišta reagirala su višim kamatama na francuske obveznice. Dok je kamata na njemačke obveznice oko 2,7 posto, francuska vlada mora plaćati gotovo 3,5 posto kamata na svoj dug.
Nestabilna eurozona
Trebamo li, dakle, brinuti za stabilnost eura ako financije druge po veličini ekonomije europodručja izmaknu kontroli?
"Da, trebamo brinuti. Europodručje trenutačno nije stabilno", kaže Friedrich Heinemann, ekonomist iz Leibnizova centra za europska ekonomska istraživanja u Mannheimu, iako dodaje da "nije zabrinut" zbog moguće kratkoročne dužničke krize u narednim mjesecima. "Ali moramo se zapitati kamo sve to vodi, ako se jedna velika zemlja poput Francuske, koja je posljednjih godina bilježila stalni rast omjera duga prema BDP-u, sada suočava i s političkom destabilizacijom", rekao je za DW.
I druge velike ekonomije gomilaju rekordno visoke dugove i moraju prikupiti milijarde na tržištima kapitala.
Ove jeseni, primjerice, Njemačka, Japan i SAD morat će izdati nove državne obveznice kako bi financirali svoje rashode – što je jedan od ključnih razloga zašto globalna tržišta obveznica ostaju pod pritiskom.
Jedini razlog zbog kojeg tržišta nisu još uznemirenija – odnosno zašto kamate na francuske obveznice ne rastu još više – jest nada da će Europska središnja banka (ECB) uskočiti i otkupiti francuske obveznice kako bi smirila tržište, smatra Heinemann.
"Ali ta nada može biti varljiva, jer ECB mora paziti da ne ugrozi vlastiti kredibilitet".
Francuska godišnje troši 67 milijardi eura samo na kamate. Istodobno je pod pritiskom jer se obvezala postupno smanjivati deficit u skladu s pravilima EU.
Uloga Europske komisije u stvaranju kaosa
Ali dio odgovornosti, smatra Heinemann, snosi i Europska komisija, jer je ona "pomogla stvoriti ovaj kaos". "Žmirili su na jedno, čak i na oba oka kada je riječ o Francuskoj. To su bili politički kompromisi vođeni strahom od jačanja populista", rekao je, dodajući da je "Francuska već potrošila veći dio svojeg fiskalnog prostora. Njemačka je u daleko boljoj poziciji, s dovoljno manevarskog prostora".
Prema Heinemannu, Francuskoj, kao i Njemačkoj, hitno su potrebne velike reforme socijalnog sustava i smanjenje državne potrošnje.
Alternativa bi bili veći porezi – u zemlji koja već ima golemo porezno opterećenje i za građane i za gospodarstvo.
Zbog toga je Heinemann skeptičan da francuska politika može postići konsenzus između stranaka oko smanjenja duga. "S obzirom na to da populisti s lijeva i s desna jačaju, ne vidim da je to moguće. Centar se sužava. Zato sam pesimist kad je riječ o Francuskoj i ne vidim rješenje".
-
Stručnjaci upozoravajuTežak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca
-
NestašicaNavala na mesnice, a posebno traženog mesa nema: "Ovo uvozno, palcem uzmeš i stisneš. Ako propadne, nije dobro"
-
Službe na terenuVIDEO Ozbiljan incident na londonskom aerodromu: Heathrow preplavile hitne službe, ima ozlijeđenih
