Kako se posljednjih mjeseci ponovno sve češće govori o mogućoj američkoj kupnji Grenlanda, u javnosti se pojavljuje i zanimljiv, danas uglavnom zaboravljen, povijesni detalj koji povezuje SAD, Dansku, Grenland – i otoke koji su desetljećima kasnije postali povezani s Jeffreyjem Epsteinom.
Naime, 1917. godine Sjedinjene Američke Države i Danska potpisale su Ugovor o danskim Zapadnim Indijama, kojim je SAD za oko 25 milijuna dolara kupio današnje Američke Djevičanske otoke. Ti su otoci dotad bili u danskom vlasništvu, a sporazum je imao i važnu geopolitičku klauzulu: Sjedinjene Države zauzvrat su formalno priznale danski suverenitet nad Grenlandom.
Američki Djevičanski otoci sastoje se od pedesetak otoka, od kojih su najveći St. Croix, St. John i St. Thomas. No jedan od manjih otoka, Little St. James, desetljećima kasnije postao je globalno poznat zbog svog vlasnika – pedofila Jeffreyja Epsteina. Epstein je otok kupio 1998. godine za iznos koji bi danas iznosio oko 12,3 milijuna dolara, a 2016. godine dodatno je proširio svoj posjed kupnjom susjednog otoka, Great St. Jamesa, za oko 22 milijuna dolara.
Tijekom poslovnog sastanka 2012. godine Epstein je, prema svjedočenjima, opisao Američke Djevičanske otoke kao savršene zbog njihove izolacije. Glavni državni odvjetnik Američkih Djevičanskih otoka kasnije je njegove nekretnine opisao kao "savršeno skrovište i utočište za trgovinu mladim ženama i maloljetnicama radi seksualnog ropstva, zlostavljanja djece i seksualnog napada".
Upravo zato se na društvenim mrežama ponovno raspravlja o sporazumu iz 1917. godine. Jedan korisnik platforme X ustvrdio je da je taj dogovor bio katastrofalan jer je Danska iskoristila američku želju za Djevičanskim otocima kako bi osigurala međunarodno priznanje svog suvereniteta nad Grenlandom.
"Danas smo zaglavljeni s nasljeđem Little St. Jamesa, dok Kina i Rusija sve više gledaju prema Arktiku", naveo je i pozivao SAD da ponovno razmotri kupnju Grenlanda.
Donald Trump još tijekom svoga prvog predsjedničkog mandata više je puta izjavio da želi kupiti Grenland ističući stratešku važnost toga teritorija za nacionalnu sigurnost i kontrolu arktičke regije, posebice u kontekstu ruskih i kineskih ambicija. Kontrola Grenlanda značila bi i snažnu poziciju u ključnom pomorskom koridoru koji povezuje Atlantski ocean i Arktik, piše Metro.
Trumpovo zanimanje za Grenland nije presedan. Sjedinjene Države otok su pokušale kupiti već 1846. godine, a zatim ponovno 1946., tijekom hladnog rata, kada su Danskoj nudile iznos koji bi danas vrijedio oko 970 milijuna funti. Iako do kupnje nikada nije došlo, SAD je na temelju hladnoratnog sporazuma izgradio vojnu bazu Thule Air Base na sjeveru Grenlanda, danas poznatu kao Svemirska baza Pituffik. U toj bazi, u jednom od najudaljenijih dijelova svijeta, trenutačno djeluje oko 150 pripadnika američkih snaga, koji nadziru moguće napade balističkim projektilima.
Osim strateške vojne važnosti, Grenland je iznimno privlačan i zbog svojih prirodnih bogatstava. Na tom se području nalazi čak 31 od 34 sirovine, koje Europska unija smatra kritičnima, uključujući kobalt, nikal, bakar te titan-vanadij. Otok je bogat i zlatom, platinom i dijamantima, a procjenjuje se da bi mogao skrivati i važna nalazišta nafte i plina.
Mnogi od tih metala ključni su za proizvodnju baterija, električnih vozila i visokotehnološke opreme, zbog čega Grenland postaje sve važniji u globalnoj borbi za resurse. Upravo u tom kontekstu povijesni sporazum iz 1917. godine ponovno se promatra ne samo kao diplomatski dokument iz prošlosti već kao temelj današnjih geopolitičkih rasprava.
