Teški poslovi bili su razlog ranijeg umiranja muškaraca (Foto; AFP)
Teški poslovi bili su razlog ranijeg umiranja muškaraca (Foto; AFP) Foto: AFP

Žene u razvijenim zemljama u prosjeku žive dulje od muškaraca. No, prema najnovijim istraživanjima, razlika između prosjeka trajanja života kod žena i muškaraca ubrzano se smanjuje. Pitate se kada će muškarci živjeti jednako dugo kao i žene? Stručnjaci tvrde – 2023. godine.


U razvijenim zemljama Zapada rodne razlike desetljećima su išle u prilog ženama kada je jedna vrlo specifična stavka u pitanju – očekivano trajanje života.

Vezani članci Vuk napao psa Uznemirujuća snimka ledi krv u žilama: Vuk napao psa pred kućom, ubio ga i otkinuo s lanca Donald Trump Preminuo policajac ozlijeđen u proboju u Kapitol. Trump zgrožen nasiljem pristašama poručio: "Putovanje tek počinje"

Tijekom proteklih 100 godina žene su u prosjeku znatno nadživjele muškarce, koji su bili teže pogođeni svjetskim ratovima, radom u teškoj industriji i pretjeranim pušenjem cigareta – faktorima kojima se pripisuje zasluga za kraći život muškaraca u odnosu na žene.

Ipak, stvari se mijenjaju. Nova analiza koja je uključivala temeljito statističko istraživanje o očekivanom trajanju života, provedeno u Engleskoj i Walesu od 1950. do danas, sugerira da muškarci oko 2023. godine mogu očekivati da će napokon u prosjeku živjeti jednako dugo kao i žene. Time bi oba spola dijelila prosječan životni vijek od 87,5 godina.

Studija, koju je predvodio Les Mayhew, profesor statistike u Cass Business School, izračunao je koliko bi dugo živio uzorak od 100.000 ljudi u dobi od 30 godina, ako bi iskusili prosječne stope smrtnosti za svaku narednu godinu. Na taj je način mogao projicirati kada će se u budućnosti krivulje očekivanog životnog vijeka žena i muškaraca ukrstiti i naći na istoj razini.

Postoje brojni faktori koji trenutno utječu na sve dulji životni vijek muškaraca, napominje profesor Mayhew.
Opći pad konzumacije duhanskih proizvoda i alkohola razmjerno je koristio više muškarcima nego ženema jer su oni u prošlosti mnogo više pušili i pili“, rekao je profesor.

„Napravili smo i velike korake u borbi protiv bolesti srca i kardiovaskularnog sustava, koje češće pogađaju muškarce nego žene.“ Mayhew također ističe i važnost faktora ponašanja koji može imati odlučujući utjecaj na trajanje života pojedinca. „Mnogo je vjerojatnije da će se muškarci upuštati u visoko rizična ponašanja, u odnosu na žene, kao što je i vjerojatnije da će poginuti u prometnim nesrećama, kojima se broj, srećom, ipak smanjuje“, zaključuje Mayhew.

Razlika u dugovječnosti muškaraca i žena sve manja

Projekcije trajanja života upućuju na trend smanjenja razlike između muškaraca i žena, pokazala je studija objavljena 2015. godine koju je proveo Imperial College. Trenutačno se pretpostavlja da će se razlika između spolova smanjiti na 1,9 godina do 2030.

U godinama nakon 1950., očekivano trajanje života žena raslo je brže od onoga muškaraca u Engleskoj i Walesu, s tim da je razlika između spolova 1969. dosegla svoj vrhunac. Žene su u tom trenutku živjele čak 5,68 godina duže od muškaraca.

Majid Ezzati, profesor globalnog zdravlja i okoliša na Imperial Collegu, rekao je da se taj jaz može pripisati uglavnom društvenim, a ne biološkim čimbenicima. „Zapravo je neobično što jaz uopće postoji, a ne to što se on sada smanjuje“, rekao je.

Osim velikih smrtnih stradanja muške populacije u 20. stoljeću, koje su uzrokovala dva velika svjetska rata, muškarci su počeli pušiti prije no što su žene to počele činiti, a i ženska potrošnja cigareta nikada nije nadmašila onu muškaraca. Najviše muškaraca cigarete je pušilo 40-ih godina prošlog stoljeća, kada su statistike pokazaivale da više od dvije trećine svih muškaraca puši. Žene su pak najviše pušile dvadesetak godina kasnije, šezdesetih.

Osim što su se promijenili stavovi prema cigaretama i alkoholu, gubitak radnih mjesta u teškoj industriji također je neproporcionalno pogodio mušku populaciju.

„Kako se očekivana životna dob između spolova izjednačava, mijenja se i naše razumijevanje onoga što znači biti muškarac i žena“, kaže Danny Dorling, profesor geografije na Sveučilištu u Oxfordu.

„Razlika između spolova smanjuje se i zbog korištenja kontracepcije i ulaska žena na tržište rada. Ali stvarno zanimljiva stvar u svemu tome je što se zapravo radi o nekoj vrsti obrnute nejednakosti - žene su živjele duže od muškaraca, iako su oni povlašteni na mnogo razina, između ostalog i više su plaćeni te si mogu priuštiti bolje uvjete života. Nismo još do kraja znanstveno dokučili zašto je tomu tako“, objašnjava Danny Dorling.

Poštanski brojevi i siromaštvo

Iako se očekuje da će se životni vijek produžiti za svakoga u sljedećim desetljećima, stopa produženja ipak značajno varira ovisno o tome gdje i kako živite.

Analiza Cassa predviđa da će do 2030. godine muškarci u najugroženijim područjima Engleske i Walesa u prosjeku umirati 8,8 godina ranije u odnosu na one koji žive u bogatijim predjelima. Za žene, jaz između bogatih i siromašnih iznosit će 7,3 godine života.

Istraživanje je koristilo stope smrtnosti nakon 30. godine života kako bi se isključili slučajevi rane smrti, koji postaju sve neobičniji i sve rjeđi. Ipak, ako ste siromašni, vjerojatnost da ćete umrijeti mladi mnogo je veća nego ako ste imućniji.

„Rana smrt postaje sve rjeđi slučaj, ali viša stopa smrtnosti u mlađoj dobi i dalje je norma u najranjivijim predjelima Engleske i Walesa, gdje su stanovnici socijalno najugroženiji“, upozorio je Mayhew.

Kako se očekivano trajanje života povećava, broj smrtnih slučajeva godišnje pada. Od 1980. godine broj smrtnih slučajeva opao je i za muškarce i za žene, ali je smanjenje kod jačeg spola zamjetnije.

Međutim, oko 2012. smrtnost je ponovno počela blago rasti, dostignuvši vrhunac od 529.655 u 2015. godini – što je za sada nezabilježeno povećanje od 28.000 smrtnih slučajeva u odnosu na godinu prije toga. To je bio najveći skok u postocima u gotovo pola stoljeća. Broj umrlih 2016. godine smanjen je za 0,9 % na godišnjoj razini, ali takve brojke još uvijek predstavljaju značajan porast u odnosu na 2014. godinu.

Ured za nacionalnu statistiku Velike Britanije vjeruje da bi porast broja smrtnih slučajeva mogao biti posljedica starenja stanovništva. „Kako ljudi počinju sve dulje i dulje živjeti, to dovodi do povećanja sve starijeg broja stanovnika, a posljedično bismo mogli doživjeti i porast broja umrlih u kratkom vremenskom razdoblju“, stoji u izvješću za 2016.godinu.

Međutim, mnogi znanstvenici pripisuju usporavanje rasta očekivanog životnog vijeka smanjenju državne potrošnje na javne usluge kao što su zdravstvo,obrazovanje i socijalnu skrb.

„Ne postoji niti jedan biološki razlog zbog kojeg bi životni vijek u Velikoj Britaniji počeo usporavati u svom rastu“, rekao je Mayhew.

„Poboljšanje očekivanog životnog vijeka postaje sve teže održivo u gospodarskom padu sa starenjem stanovništva“, dodao je Mayhew. „U posljednjih nekoliko godina štednja je utjecala na opskrbu socijalnom skrbi,što je možda uzrokovalo porast smrtnosti u nekim slučajevima“, piše The Guardian.