Kako se može izgubiti nešto veliko poput putničkog zrakoplova?

Niti u današnje doba najmodernijih tehnologija, mreža, satelita i ostaloga, nije nemoguće netragom izgubiti trag zrakoplovu ili čak velikom tankeru. New Scientist postavio je neka vrlo zanimljiva pitanja i ponudio odgovore oko toga kako je moguće da nitko ne zna gdje je nestao malezijski Boeing 777.

Kako se može izgubiti nešto veliko poput putničkog zrakoplova?

Pročitajte i ovo Potraga za nestalim Boeingom 777 Istražitelji će ponovno pregledati preko 30 mjesta Jest Boeing 777, ali nije let MH370 NADE SU UTIHNULE 'Pronađena vrata nisu pripadala nestalom zrakoplovu'

Zrakoplovi jesu veliki, ali oceani su kudikamo veći i potraga iznad njih može se pokazati vrlo teškom. Bile su potrebne dvije godine da se pronađe olupina zrakoplova Air Francea, koji se srušio 2009. godine iznad Atlantika.

No, u morskom bezdanu ne nestaju samo zrakoplovi. U veljači 2013. godine negdje u oceanu je nestao i 1.400 tona težak kruzer Ljubov Orlova, koji do dan danas nije pronađen.

Ne prate li se zrakoplovi konstantno?

Svi zrakoplovi imaju radarske transpondere koji šalju signale svoje lokacije i identiteta radarima na kopnu. Jednom kad izađu izvan dometa radara na pučini, zrakoplovi su više manje prepušteni sami sebi, sve dok njihov signal ne uhvati drugi radar s kopna.

Međutim, sve popularniji postaji novi ADS-B sustav, čiji signal uključuje GPS informacije o njegovoj lokaciji, kao i njegovom identitetu i brzini. Ti se podaci mogu vidjeti na amaterskom portalu za praćenje zrakoplova FlightRadar24, koji su za kanadski CBC rekli da je malezijski zrakoplov bio unutar njihovog dometa u trenutku nestanka.

Većina zrakoplova još koristi i sustav ACARS, koji šalje izvještaje o sustavu zrakoplova putem VHF radio signala tijekom polijetanja, uspona, dijela leta i slijetanja. Dva takva signala prije nestanka je poslao i malezijski zrakoplov, no MAlasya Air nije izvijestio je li u tim podacima bilo nešto značajno.

Što se tiče crnih kutija zrakoplova, one ne emitiraju signal pa je potrebno naći olupinu kako bi se iz njih doznalo što se dogodilo.

Ne prate li sateliti sve što se događa na Zemlji?

Postoji ukupno tek desetak američkih, ruskih i europskih satelita koji mogu proizvesti fotografije visoke rezolucije. Svaki od njih okruži Zemlju u sat i pol vremena te pokriju traku širine nekoliko stotina kilometara. "To znači da svaki od njih pokrije tek nekoliko postotaka površine Zemlje dnevno", ističe Jonathan McDowell s Harvard-Smithsonian centra za astrofiziku u Cambridgeu u Massachusettsu.

Što je sa špijunskim satelitima?

Američki Nacionalni ured za izviđanje (NRO) ima veliku mrežu satelita koji pokrivaju Zemlju i koji su mogli napraviti fotografije nestalog zrakoplova. Točne mogućnosti tih satelita javnosti nisu poznate ali vjerojatno je da mogu proizvesti fotografije s više oštrine nego oni komercijalni, tvrdi McDowell. Oni su opremljeni i s naprednijim filterima, a NRo vjerojatno ima i napredan software za analizu fotografija, s kojim bi mogli snimiti i oluinu na površini mora.

Ima li NRO fotografiju nestalog zrakoplova?

"To nije uopće nemoguće, ali ne vjerujem da je imaju", zaključio je McDowell. Razlog vidi u tome što možda u tom trenutku satelit jednostavno nije snimao ništa. Da je agencija snimila te fotografije, suptilno bi ih prosljedila relevantnim lokalnim vlastima, smatra McDowell.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook