Janša: 'Nastavljamo tražiti rješenja otvorenih pitanja s Hrvatskom'

Janša se u petak najprije sastao s članovima stranaka u svojoj koaliciji, a onda na zajedničkom sastanku s članovima svih parlamentarnih stranaka. 

Pročitajte i ovo Otvorena pitanja Tadić otišao, otvorena pitanja ostala Uskoro na 'tapeti' granična pitanja Kosor i Puljić: Važno je jedinstvo Hrvata u BiH

Na sastancima su, kako je pojasnio Janša u izjavi novinarima nakon njih, bile testirane mogućnosti za rješenje četiriju otvorenih pitanja među državama, uključujući i pitanje
granice, a na zatvorenom sastanku odgovore stranačkim čelnicima u vezi s najnovijom inicijativom i mogućnošću da ona uspije dali su Janša i ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel.

Kako je rekao Janša, slovenska vlada odlučila se na upućivanje inicijative hrvatskoj vladi sredinom srpnja, nakon što je za to dobila i odobrenje parlamentarnog odbora za vanjsku politiku.

Odgovori koje je hrvatska vlada dala na slovenske prijedloge
"djelomično su pozitivni", iako je hrvatska strana na neka pitanja dala i drukčije prijedloge, a sada su o tome informirane i slovenske političke stranke, istaknuo je Janša, najavljujući da će na temu graničnog pitanja sa slovenskim strankama održati još jedne konzultacije, do kraja ovoga mjeseca.

"Opći je zaključak današnjih razgovora da je potrebno nastaviti s traženjem rješenja", rekao je Janša. 

Odgovor koji je hrvatska vlada dala u vezi nuklearke Krško, kazao je Janša, "u velikoj je mjeri pozitivan", iako je iznesen i dodatni prijedlog hrvatske strane. 

Isto tako, po njegovim će se riječima nastaviti pregovori oko pitanja malograničnog ribolova, gdje se stanje promijenilo ulaskom Slovenije u EU i hrvatskim početkom pregovora o članstvu u toj integraciji.

Janša je rekao da je u najvećoj mjeri postignuta i suglasnost da se krene u postupak arbitraže, odnosno pomoći treće strane u pitanju granice. 

Do toga je - rekao je Janša - došlo zbog toga jer je u
hrvatskoj politici postignuto jedinstveno mišljenje da do bilateralnog dogovora ne može doći, te da je potrebna pomoć treće strane.

Prema Janšinim riječima, Slovenija zato pristaje na arbitražu, ali pod uvjetom da obje države priznaju stanje na granici koje su proglasili osamostaljenjem i položaj koji je na granici bio 25. lipnja 1991. godine, te da se ne priznaju promjene stanja koje je od tada nastupilo.

Janša je rekao da će se o pitanjima granice i odnosima s Hrvatskom s koordinacijom političkih stranaka u Sloveniji do kraja mjeseca održati još jedan sastanak na kojemu se očekuje konsenzus, odnosno potvrda stajališta o načinu rješavanja odnosa s Hrvatskom.

Na pitanje o tome je li točno da će se idućeg tjedna sastati s
hrvatskim premijerom Sanaderom, Janša je odgovorio da bi takav sastanak u sadašnjoj situaciji "bio poželjan", ali da do preciznog dogovora o njemu još nije došlo.

O sastanku su davali izjave i predsjednici političkih stranaka, pri čemu se oporbene stranke iznijele skepsu oko mogućnosti brzog dogovora o otvorenim pitanjima s Hrvatskom.

Predsjednik koalicijske Slovenske pučke stranke (SLS) Janez Podobnik rekao je da njegova stranka još uvijek vjeruje da bi o odnosima s Hrvatskom bilo potrebno donijeti parlamentarnu rezoluciju, ali je dodao da je vrlo zadovoljan što je današnji sastanak pokazao da sve slovenske političke stranke sada dijele njihovo mišljenje o "početnoj poziciji" glede pitanja granice.

Podobnik je rekao da i ostale stranke smatraju da je stanje od 25. lipnja 1991. godine takvo da je Slovenija tada kontrolirala cijeli Piranski zaljev i imala izlaz na otvoreno more, te da je granica kod Hotize i Svetog Martina na Muri na sredini rijeke.