Ukrajina se ne mora pribojavati jenjavanja europske pomoći u borbi protiv ruske invazije koja traje više od godinu dana, izjavio je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković Hini.
"Sve zemlje članice uviđaju da se, nažalost, samo politikom i diplomacijom ne može zaustaviti rat. Ne može se zaustaviti ruska agresija, tako da će potpora Ukrajini sigurno biti još snažnija u mjesecima i, ako bude potrebno, u godinama koje su pred nama", dodao je.
Konferencija predsjednika parlamenata država članica EU-a (EUSC) u ponedjeljak i utorak u Pragu bila je u znaku ruske invazije na Ukrajinu i geopolitičkih okolnosti.
Pročitajte i ovo
Drugog dana EUSC-a razgovaralo se o ulozi EU-a u globalnoj suradnji demokracija i ovisnosti članica EU-a o totalitarnim režimima.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola rekla je da "u budućnosti ne smijemo ponavljati greške iz prošlosti" poput energetske ovisnosti o Rusiji i da se pokazalo da je Unija "učinkovita kad je jedinstvena".
Jandroković je rekao da "sazrijeva svijest o tome da je Europska unija čitav niz godina bila izložena i previše ovisna o zemljama koje nisu demokratske. I sirovine, tehnološki materijali, energetika jako su ovisili o onima koji s nama ne dijele iste vrijednosti", kao i da se EU treba okrenuti zemljama "zagovornicama slobode, demokracije, mira i zaštite ljudskih prava".
EU je humanitarno, financijski i vojno već pomogao Ukrajini u iznosu od oko 50 milijardi eura. Od početka rata u Ukrajini Hrvatska je toj zemlji pomogla s oko 200 milijuna eura, uglavnom u vojnoj opremi.
Ukrajina je ove godine sudjelovala na EUSC-u u statusu kandidata za članstvo u EU-u, a stremi i članstvu u NATO-u. Predsjednik Vrhovne Rade Ukrajine Ruslan Stefančuk rekao je u ponedjeljak u Pragu da se Kijev "nada pozivnici za članstvo u NATO-u i vremenskom okviru" na samitu vojnog saveza u srpnju u Vilniusu.
Jandroković je rekao da će Ukrajina jednog dana biti članica i EU-a i NATO-a.
Pročitajte i ovo
"Brojni saveznici i članice EU-a i NATO-a kontinuirano i kroz vojnu opremu pomažu Ukrajini. Ukrajina ima svoj put i sasvim će sigurno jednog dana biti dio euroatlantskog područja u punom smislu, ali u ovom trenutku puno je važnije od same forme da pomažemo, da svi dajemo maksimum kako bi se prekinula ruska agresija, a Ukrajina živjela u miru u okviru svojih međunarodno priznatih granica", rekao je Jandroković.
EU će nastaviti podržavati napore da Ukrajina oslobodi i Krim anektiran 2014., uz sve ostale okupirane teritorije. Novi parlamentarni samit Krimske platforme održat će se u Češkoj u listopadu, godinu dana nakon prvog samita u Hrvatskoj.
"Svima je važno da se to nastavi i da to bude jedna forma u kojoj ćemo kao predstavnici naroda iskazivati podršku ukrajinskom narodu i ukrajinskoj državi, a istovremeno očekivati od naših vlada da nastave na isti način podržavati Ukrajinu svim potrebnim sredstvima", rekao je Jandroković.
Pročitajte i ovo
Na marginama EUSC-a Jandroković je održao bilateralni sastanak s predsjednikom slovenskog Državnog sveta Markom Lotričem.
Slovenija je Hrvatskoj treći najvažniji trgovinski partner, a slovenski turisti bili su drugi po broju dolazaka stranih gostiju u Hrvatsku u 2022. godini.
Jandroković se na kraju posjeta Pragu susreo i s predsjednikom moldavskog parlamenta Igorom Grosuom. Moldavija je, istovremeno s Ukrajinom, dobila status kandidata za članstvo u Uniji u lipnju prošle godine.
