Izrael u dilemi uoči glasovanja o palestinskom zahtjevu

Dio vlade premijera Benjamina Netanyahua zagovara oštar odgovor Palestincima strahujući da će potez potaknuti nove nemire na Zapadnoj obali nakon mjeseci relativnog mira.

Drugi ministri pozivaju na oprez kako bi izbjegli nove napetosti u regiji gdje su već zaoštreni izraelski odnosi s Egiptom i Turskom.

Netanyahu je najavio da će se obratiti Općoj skupštini UN-a idući tjedan i pozvati Palestince da se radije vrate pregovorima s Izraelom.

On će govoriti vjerojatno isti dan kada će UN-u palestinski predsjednik Mahmud Abas poručiti da pitanje palestinske države mora iznijeti pred UN jer 20 godina pregovora pod okriljem Washingtona nije dalo rezultata i dogovor se danas čini daljim nego ikada prije.

Sjedinjene Države opetuju da je bliskoistočni sukob rješiv isključivo izravnim pregovorima i zato će staviti veto na palestinski zahtjev Vijeću sigurnosti.

Stoga je izglednije da će Palestinci zahtjev za prijemom države iznijeti pred Opću skupštinu UN-a kako bi svoj status s 'entiteta' podignuli na razinu 'države nečlanice', po uzoru na Vatikan.

Netanyahu je obišao Europu tražeći potporu za izraelsko stajalište u velikih demokratskih zemalja. Neke od njih odazvat će mu se, no najmanje 120 zemalja od 193 članica UN-a vjerojatno će podržati Palestince. Time će im otvoriti put za punopravno članstvo u međunarodnim UN-ovim tijelima, među kojima je Međunarodni kazneni sud u Den Haagu.

Palestinci bi se mogli koristiti članstvom u ICC-u u tužbi protiv 500.000 Izraelaca koji žive na njihovu teritoriju okupiranom ratom 1967., u naseljima koja međunarodna zajednica smatra protuzakonitima.

Izraelski dužnosnici najviše strahuju od beskrajnog procesa u ICC-u za izraelske dužnosnike. To bi moglo pogoršati stanje na terenu i potaknuti nove terorističke aktivnosti, drži ministar za strateška pitanja Moshe Yaalon. U tom slučaju Izrael i SAD bili bi prisiljeni poduzeti mjere koje bi bile negativne za održivost palestinskog entiteta, kaže Yaalon.

Neki izraelski dužnosnici predlažu da Izrael zamrzne palestinskim vlastima transfer novca prikupljenog iz poreza i taksi. Taj novac čini 70 posto prihoda palestinske vlasti. Mogli bi dužnosnicima palestinske vlasti uskratiti pravo putovanja i time ih 'doslovce vezati' za Zapadnu obalu.

Drugi ministri predlažu dramatičnije mjere, primjerice pripojenje naselja na Zapadnoj obali.

Izraelska vojska u stanju je pripravnosti zbog moguće nove intifade, koju stručnjaci drže malo vjerojatnom.

Oko 1.100 Izraelaca i 4.500 Palestinaca ubijeno je tijekom druge intifade 2000-2007.

Bivši izraelski veleposlanik Alan Baker drži pak da je palestinska incijativa tek 'vježba odnosa s javnošću'.

'Ništa se nije dogodilo ni 1988., kada je bivši palestinski vođa Jaser Arafat objavio deklaraciju o nezavisnosti. Arafat tada nije imao sastojnice države. U nekoj mjeri tako je i danas. Abas ne nadzire Gazu i ne može imati državu koju ne nadzire', navodi Baker.

Gaza je pod kontrolom palestinskog pokreta Hamas i u nju Abas godinama nije kročio.

Slično je mišljenje i zapadnog diplomata u Jeruzalemu, koji je govorio pod uvjetom da ostane neimenovan.

'Mnogo je krikova i bijesa, no mjesec dana poslije Opće skupštine UN-a sve govori da se na terenu ništa neće promijeniti'. (Hina)

tri vijesti o kojima se priča NAPETOSTI NA BALTIKU Francuski lovci presreli 11 ruskih zrakoplova priča provjerenog Internet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..." Usred dana Stručnjak za sigurnost o otmici u Zagrebu: "Ovakav način šalje poruku, a ako ste u blizini najbolje je napraviti ovo..."