Bugarsku u nedjelju, 19. travnja, čekaju prijevremeni parlamentarni izbori.
Prema anketama, vrhunski strijelac, vrhovni zapovjednik Zračnih snaga i predsjednik u dva mandata sljedeći je pobjednik osmih prijevremenih izbora u zemlji u samo pet godina.
Rumen Radev je početkom 2026. godine odlučio prijevremeno završiti svoj drugi predsjednički mandat, stvoriti vlastiti politički projekt pod nazivom Progresivna Bugarska i predstaviti se biračima obećavajući da će okončati dugo razdoblje političke nestabilnosti koje je zahvatilo Bugarsku od globalne pandemije, piše think thank OBCT, specijaliziran za jugoistočnu Europu, Tursku, istočnu Europu i Kavkaz te za politike EU u područjima slobode medija, civilnog društva, proširenja i koezije.
Radev biračima obećava neumoljivu borbu protiv korupcije, ekonomsku politiku sposobnu zaštititi najslabije slojeve od inflacije, ali i manje euroentuzijastičan konzervativan pristup, a naginje i poboljšavanju odnosa Bugarske s Ruskom Federacijom. Mnogi se boje da će s Radevim Europska unija dobiti novog Orbana.
"Radev je prvi političar koji je uspješno prešao s predsjedničke pozicije na vlastiti politički projekt u parlamentu, potez koji su mnogi prije njega uzalud pokušali. To čini s profilom odlučnog i umjereno nacionalističkog političara, čak i ako njegove najnovije izjave iz kampanje otkrivaju ekstremnijeg i manje uvjerljivog Radeva", komentirala je za OBCT Anna Krasteva, profesorica političkih znanosti na Sveučilištu Nov Bugarski u Sofiji.
Protivnik Bojka Borisova
Tijekom svoja dva predsjednička mandata, Radev, koji se prvi put kandidirao uz podršku Socijalističke stranke, stekao je moć zahvaljujući dugogodišnjoj političkoj krizi u zemlji, u kojoj je mogao igrati aktivnu ulogu, na primjer imenovanjem brojnih tehničkih rukovoditelja.
Zbog Radevovljevog protivljenja liku Bojka Borisova, koji je posljednjih godina predstavljao, čak i simbolično, političku moć u Bugarskoj, 2019. je eksplodirao protuvladin prosvjed na ulicama, koji je rezultirao uhićenjem nekoliko članova predsjedničke administracije. Kritičari, oporba i prosvjednici u Bugarskoj često su optuživali Borisa za bliske veze s oligarsima (tajkunima koji imaju utjecaj na politiku) i za "zarobljavanje države".
Bliskost Putinu
U vanjskoj politici, najkontroverzniji aspekti bili su Radevljevi stavovi o ruskoj invaziji na Ukrajinu. Iako je službeno osuđivao agresiju Kremlja, Radev se protivio vojnoj pomoći Kijevu i podržao potrebu za izlaskom iz sukoba ponovnim otvaranjem dijaloga s Moskvom.
Katastrofalan pad Željazkovljeve vlade, Borisovljeve posljednje političke tvorevine, koju su prošle zime pokopali najveći ulični prosvjedi u desetljećima, bio je znak Radevu da pokuša preuzeti moć. Ti su prosvjedi potresli Bugarsku, od glavnog grada Sofije do manjih gradova, dovodeći stotine tisuća ljudi, uključujući bezbroj mladih, na prosvjed protiv korupcije i nepotizma.
"Prerano je za predviđanja, ali nakon posljednjih izjava, čini se da je najprirodniji ishod vlada s izrazitije nacionalističkim i proruskim tonom, sa socijalistima [ako prođu kvorum] i pokretom 'Preporod'. Druga mogućnost, s obzirom na tiho primirje s Borisovim, mogla bi biti 'vlada statusa quo' između dva protivnika, u kojoj bi čelnik GERB-a rado sudjelovao kako bi ostao na vlasti, pružajući Radevu zauzvrat svoju duboko ukorijenjenu mrežu klijenata", objasnila je Krasteva.
Međutim, ova druga varijanta donosi i probleme jer su prosvjednici na ulice izašli, između ostaloga, radi Borisova: "Sumnjam da će oni koji su izašli na ulice dopustiti Radevu, ako pobijedi, da privatizira energiju generiranu prosvjedima za osobnu korist, bez reagiranja ako se rješenja propuste".
U jednom od rijetkih intervjua koje je Radev dao, ponovio je svoj stav o ponovnom otvaranju dijaloga s Rusijom i stavljanju "gospodarstva na prvo mjesto, prije ideologije", referirajući se na prilike koje nude ugljikovodici iz Moskve i mogućnost razvoja nuklearne energije, uključujući i uz rusku suradnju. Na kraju, ali ne i najmanje važno, Radev je izrazio sumnje u liberalnu ideologiju i Zeleni plan te - kada je upitan o potencijalnim politikama usmjerenim na LGBT zajednicu - govorio je o "trezvenom povratku stvarnosti dvaju spolova".
Dolazi li novi Orban?
"Sumnjam da će Radev zauzeti stavove koji istinski dovode u pitanje trenutni geostrateški položaj Bugarske. Štoviše", zaključuje politolog Dimitar Ganev, osnivač sociološke agencije Trend, "unatoč retorici, čak i o Ukrajini, vlade koje je imenovao Radev nisu promijenile kurs u podršci Kijevu. Da je Orban oporba, Radev bi mogao biti saveznik koji ne odustaje od alternativnog, a ponekad i neugodnog, gledišta."
Krasteva dodaje kako Radev nije Orban te da posljednjih godina nije pokazao ni ekstremizam ni spremnost na oštru konfrontaciju s Bruxellesom koju je bivši mađarski premijer više puta prihvaćao.
"Međutim, s obzirom na nedavni ton kampanje, ne mogu isključiti da bi Radevova vlada potencijalno mogla pasti u iskušenje zauzimanja antiliberalne i proruske političke niše koja je karakterizirala Orbanovu Mađarsku posljednjih godina", zaključila je.
Prepreke za premijera
Čak i u slučaju velikog izbornog uspjeha, mogle bi se pojaviti druge prepreke između Radeva i premijerske pozicije. S jedne strane, sumnje u moguće rusko miješanje u izborni proces potaknule su bivšeg predsjednika da govori o mogućem "rumunjskom scenariju", po uzoru na nedavne kontroverzne predsjedničke izbore u sjevernom susjedu. Ovaj scenarij, tvrdio je Radev, mogao bi biti pokušaj da se izborna pobjeda otme od "progresivne Bugarske".
S druge strane, neizvjesnost oko toga koje će snage moći prijeći izborni prag i ući u sljedeći parlament mogla bi uvelike otežati ili čak onemogućiti stvaranje stabilne većine. To bi otvorilo vrata novim prijevremenim izborima – što je u Bugarskoj previše realna perspektiva i ishod daleko od ohrabrujućeg za one, poput Radeva, koji obećavaju da će konačno okrenuti novu stranicu u povijesti zemlje.
