Uz to, u Ljubljani navode kako postavljanje žičane ograde ne znači demarkaciju državne granice te da su o tome obavijestili hrvatsku vladu i arbitražni sud u Den Haagu.
Pročitajte i ovo
Kako navodi slovensko ministarstvo vanjskih poslova, postavljene su samo "privremene zapreke" u ovisnosti od konfiguracije terena, a cilj im je usmjeravanje izbjeglica prema mjestima registracije i prihvatnim centrima te "zaštita vanjske schengenske granice".
"Slovenija izbjegava incidente i konflikte i pozivamo Hrvatsku da postupa jednako", navodi ministarstvo u odgovoru na notu i poziva na regionalnu suradnju po pitanju izbjeglica, prenosi Slovenska tiskovna agencija STA.
"Ovako brojne migracije velik su izazov za sve države u regiji, te je od bitne važnosti da one najtješnje surađuju u reguliranju migracijskih tokova", navodi se u slovenskom odgovoru.
Sloveniji uručena prosvjedna nota zbog žilet žice na hrvatskom teritoriju
Slovenska ministrica obrane Andreja Katič popodne je prilikom posjeta izbjegličkom kampu u Gornjoj Radgoni izrazila uvjerenje da će dvije zemlje naći rješenje za nastali zaplet oko ograde.
Postavljanje bodljikave žice odvija se po planovima, na onim mjestima gdje naša policija ocjenjuje da ju je potrebno postaviti, rekla je Katič, ali je dodala da je potrebna suradnja i da se nada dijalogu i okončaju spora s Hrvatskom i suradnji svih država u regiji i šire na rješavanju migracijske problematike.
Na zaplet oko mjesta gdje ograda, po tvrdnjama hrvatske strane, prelazi na hrvatski teritorij reagirao je popodne na konferenciji za novinare i državni tajnik u slovenskom ministarstvu unutarnjih poslova Boštjan Šefic, koji je rekao da je ograda na slovenskom teritoriju i da je Slovenija neće pomaknuti.
"Ograda se postavlja na slovenskom tlu i nije povezana s određivanjem granice, za njeno povlačenje nema argumenata i nadamo se da će Hrvatska prihvatiti naša objašnjenja", kazao je Šefic na konferenciji za novinare u Brežicama, gdje je govorio o dnevnom i mjesečnom priljevu migranata u Sloveniji.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) u četvrtak je otpravniku poslova slovenskog veleposlanstva u Hrvatskoj uručilo prosvjednu notu zbog protupravnog postavljanja bodljikave žice na državnom području Republike Hrvatske u području Sutle, u blizini graničnog prijelaza Harmica te u području rijeke Bregančice, kod graničnog prijelaza Bregana Naselje.
"Time je slovenska strana povrijedila područje Republike Hrvatske koje i prema slovenskim službenim geodetskim evidencijama ne pripada Republici Sloveniji", ističe se u priopćenju ministarstva. U noti se od slovenskog veleposlanstva zahtijeva da nadležnim slovenskim tijelima prenese zahtjev da se bez odlaganja ukloni bodljikava žica s teritorija Republike Hrvatske.
Grabar-Kitarović i Pahor za dogovor i izbjegavanje incidenata
Sve zemlje na balkanskoj izbjegličkoj ruti moraju se dogovoriti oko protočnosti svojih granica i izbjeći incidente koji bi narušili sigurnost i njihove odnose, suglasili su se u četvrtak u Zagrebu hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i slovenski predsjednik Borut Pahor.
Slovenija je u srijedu počela postavljati bodljikavu žicu na granici prema Hrvatskoj smatrajući da bi Hrvatska ponovno mogla puštati izbjeglice preko zelene granice. Između dvije zemlje izbio je spor zbog toga što je dio slovenske ograde postavljen na hrvatskom teritoriju.
Protočnost treba regulirati tako da ne dovede do ugrožavanja sigurnosti tih država i njihovih susjeda, istaknuo je Pahor na zajedničkoj konferenciji za novinare s Grabar-Kitarović.
Hrvatska predsjednica je dodala da se Hrvatska i Slovenija potpuno slažu da se ne dopuste nikakvi incidenti koji bi narušili njihove odnose. "O bilo kojem potezu moramo razgovarati otvoreno, prije svega vlade i ministarstva".
Dvoje predsjednika nije pred novinarima komentiralo postavljanje žice, a pitanja na konferenciji za novinare nisu bila dopuštena.
Pahor tvrdi da ponašanje Slovenije ima veze "samo s boljim reguliranjem izbjegličke krize" i motivirano je smanjenom protočnosti na granici s Austrijom. "To od slovenskih vlasti zahtijeva da približno tako regulira protočnost na hrvatsko-slovenskoj granici, a od hrvatskih vlasti protočnost na granici sa Srbijom", rekao je Pahor.
Dodao je da je za uspješno i humano rješenje izbjegličke krize važan dogovor svih zemalja na balkanskoj ruti, čiji će se čelnici krajem studenoga sastati u Zagrebu na summitu procesa Brdo-Brijuni. "Svi lideri moraju shvatiti da to moramo riješiti zajedno, a ne jedan na račun drugoga. To je loše, a dogovor je jedino dobro rješenje. Moramo to učiniti zbog izbjeglica, naših građana i sigurnosti u regiji", istaknuo je.
Sastanak na vrhu Brdo-Brijuni, na koji dolazi američki potpredsjednik Joe Biden, trebao bi regiju jače vezati uz Zapad i ubrzati integracije zemalja jugoistočne Europe u EU i NATO. Na njega su pozvani njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski i austrijski predsjednik Francois Hollande i Hans Fischer te predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.
"Dolazak Bidena i drugih čelnika i partnera pokazuje da se o budućnosti ovoga prostora ne odlučuje negdje drugdje, nego ovdje, da se razgovara s nama, a ne o nama", rekla je Grabar-Kitarović. "Hrvatska i Slovenija u tome imaju vodeću ulogu", dodala je.
Pahor smatra da se radi o "vrhunskom političkom događaju", ne samo za jugoistok Europe. "Želimo mir, sigurnost i dogovor oko problema kako ne bi došlo do incidenata koji bi utjecali na proeuropsku orijentaciju tog prostora", istaknuo je.
Drugi čovjek SAD-a sudjelovat će 25. studenoga na sastanku regionalne inicijative Brdo-Brijuni koja okuplja zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije i Albaniju. Potpredsjednik Biden je najviši američki dužnosnik koji dolazi u Hrvatsku otkakao je Barack Obama na čelu Sjedinjenih Država.
Na Pantovčaku kažu da se radi o strateškom sastanku koji bi hrvatsko susjedstvo trebao približiti Zapadu i velikom povratku SAD-a na regionalnu scenu nakon presudne uloge u zaustavljanju rata u BiH 1995.
U Sloveniju do podneva ušlo 5000 migranata, nešto više od prosjeka
U Sloveniju je danas do 12 sati ušlo nešto više od 5000 migranata, ali će do kraja dana ući još nekoliko stotina, što je više od dnevnog prosjeka zadnjih dana, ali je migracijski priljev "u granicama normale", kazao je popodne na konferenciji za novinare Boštjan Šefic, državni tajnik u slovenskom ministarstvu unutarnjih poslova.
Za sada se normalno odvija i uobičajeni tranzit migranata u Austriju, a Slovenija u predstojećem periodu namjerava povećati prihvatne kapacitete za smještaj oko 9000 ljudi, od čega dvije trećine u grijanim prostorima, najavio je Šefic.
Na Šentilju, kampu iz kojega migranti i izbjeglice prelaze u Austriju, UNHCR postavlja šator između slovenskog i austrijskog prostora za izbjeglice, kako bi lakše čekali na prihvaćanje u Austriji, a u tom će im prostoru biti pružena i odgovarajuća pomoć, naglasio je Šefic. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
