Merkel je rekla kako bi sastanak mogao biti održan krajem studenoga ili početkom prosinca, dok je Tusk kazao kako još nema datuma ali da bi mogao biti još ove godine.
"Dogovoren je summit s Turskom, navjerojatnije u nedjelju popodne, 29. studenoga", rekao je Milanović nakon završetka neformalnog summita čelnika EU-a u malteškom glavnom gradu Vallettti.
Milanović je rekao da je sastanak na vrhu bio prigoda za razmjenu mišljenja o rješavanju migrantske krize kojoj se još ne nazire kraj.
"Neki žele staviti prioritet na Afriku poput Talijana, ali to je kronični problem, a ovo je akutni problem i o tome s Turcima treba razgovarati. Rekao sam da moramo biti vrlo šarmantni prema njima jer drukčije ovo neće stati", rekao je Milanović.
Milanović ističe da jačanje kontrola na vanjskim i unutarnjim granicama Schengena odmah proizvodi kontrareakciju u susjednim zemljama.
Pročitajte i ovo
Kontra desnici
Scholz poručio dijelu Sirijaca u Njemačkoj da su i dalje dobrodošli
Ivana Petrović iz Bruxellesa
'To je najkraći zaključak ikad napisan, otkad pratim Europsku uniju, dakle zadnjih 12 godina'
Slovenija odgovorila na hrvatsku notu: Nema argumenata za povlačenje žice
"To odmah proizvodi kontrareakciju u Kopenhagenu, Amsterdamu, Den Haagu. Slovenija diže ogradu ali samo oko graničnih prijelaza. Hrvatska može uvijek podići ogradu i riješiti svoj problem, ali to nije rješenje", rekao je Milanović.
'Ograda nije rješenje'
Na upit da komentira priopćenje slovenskog ministarstva vanjskih poslova da ograda koju podižu nije na hrvatskom, nego na slovenskom teritoriju, Milanović je rekao da je to nebitno.
"Je li ograda metar tamo ili ovamo nije bitno, to će se riješiti. Bitno je da to nije rješenje, Slovenija se ne može ograditi", rekao je.
Milanović je rekao da rješenje vidi na grčko-turskoj granici. "To će Turci morati sami kontrolirati, njihova žandarmerija i obalna straža, koji iz nekog razloga to već dulje ne rade", rekao je Milanović, dodajući da je Hrvatska kao ispomoć već poslala jednu policijsku postrojbu na tu granicu.
"Međutim, to je simbolično, možemo mi poslati još, iako većina država ne daje ni to", rekao je. Europska komisija je čelnike EU-a u četvrtak upoznala kako napreduju pregovori s Turskom.
Komisija predlaže da EU tijekom 2016. i 2017. osigura pomoć Turskoj od najmanje tri milijarde eura kako bi na svom teritoriju zbrinula sirijske i iračke migrante.
Od toga iznosa, 500 milijuna eura išlo bi iz europskog proračuna, a Komisija traži da preostali dio od 2,5 milijarde eura osiguraju zemlje članice.
EU i Afrika potvrdili da žele zajedno upravljati migracijskim tokovima
Zemlje članice EU-a i njihovi afrički partneri potpisali su u četvrtak na summitu u Valletti zajedničku izjavu kojom se obvezuju da će zajednički upravljati migrantskim tokovima.
Čelnici EU-a i afričkih zemalja su u srijedu i četvrtak u Valletti, glavnom gradu Malte, razgovarali o pitanju migracija, a summit je završio usvajanjem političke deklaracije i akcijskog plana, koji predviđa niz mjera za usporavanje priljeva migranata iz Afrike u Europu.
"Duboko smo zabrinuti zbog velikog porasta priljeva izbjeglica, tražitelja azila i nelegalnih migranata, što dovodi do patnji, zlouporaba i eksplotacije, posebice djece i žena i neprihvatljivih pogibija u pustinji ili na moru. Takvo povećanje priljeva stavlja najpogođenije zemlje pod snažan pritisak s ozbiljnim humanitarnim posljedicama i sigurnosnim izazovima", stoji u zajedničkoj izjavi.
"Slažemo se da je naš prvi prioritet u tom kontekstu spasiti ljudske živote i učiniti sve što je potrebno za spašavanje i zaštitu migranata čiji je život u opasnosti. Slažemo se da trebamo odlučno odgovoriti i zajednički upravljati migracijskim priljevom u svim aspektima, na temelju načela solidarnosti i zajedničke odgovornosti", kaže se u izjavi.
Fond za Afriku
Čelnici Europske unije uspostavili su u četvrtak fond za Afriku koji bi trebao pridonijeti stabilizaciji stanja i uklanjanju uzroka migracija na tome kontinentu, a afrički čelnici ocjenjuju da Europa previše inzistira na povratku nelegalnih migranata u njihove zemlje.
Fond će imati na raspolaganju 1,8 milijardi eura iz europskog proračuna, a još toliko bi trebalo doći iz zemalja članica EU-a. Međutim, novac od zemalja članica sporo pristiže. Do sada su 25 zemalja članica EU-a i dvije nečlanice, Norveška i Švicarska, najavile samo oko 78 milijuna eura.
Povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica rekao je da na taj fond od 1,8 milijarde ne treba gledati izolirano, da je on namijenjen za programe koji izravno ciljaju na izvore migracija, ali da pored toga EU-u ima alociranih 20 milijarda eura godišnje za afričke zemlje.
"U tom kontekstu pravo je pitanje kako što bolje usmjeriti tih 20 milijarda prema migracijskim tokovima, odnosno smanjivanju migracijskog pritiska", rekao je Mimica.
Summit u Valletti zakazan je u travnju ove godine kada je većina migranata u Europu stizala preko Sredozemenog mora iz Afrike i nakon što je poginulo 800 migranata nakrcanih u brod koji je potonuo. U međuvremenu, pozornost je preusmjerena na balkansku rutu kojom najvećim dijelom dolaze migranata iz Sirije, ali priljev migranata preko Sredozemlja nije prestao. Ove godine u Italiju je stiglo blizu 140.000 ljudi, većinom Eritrejaca, ali i 18.000 iz Nigerije i 8.000 iz Sudana. (Hina)