Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Manje od dva tjedna nakon inauguracije Donalda Trumpa u istočnoj Ukrajini obnovljeni su sukobi, a njegovo preuzimanje dužnosti američkog predsjednika nije samo dalo poticaj ruskoj agresiji nego je i Kijev postao manje sklon nalaženju kompromisa, rekli su analitičari, a prenosi američki časopis Foreign Policy.


"Utjecaj Trumpova izbora na rat i mir u Donbasu odrazio se na obje strane. Trumpovo predsjedništvo ne samo da je potaknulo rusku agresiju nego je i Kijev postao manje sklon kompromisu, jer je sve nesigurniji glede politike koju će zauzeti Washington prema tom sukobu", kazali su analitčari.

Vezani članci Ukrajinski vojnici na istoku zemlje Milijuni Ukrajinaca bez struje. Zelenski uputio rijetko zabilježenu kritiku gradonačelniku Kijeva: "Da budem blag, treba više raditi" Ilustracija Ukrajinci uče rukovati novim, moćnim oružjem. Zelenski građanima uputio važan zahtjev

Otkako je potpisan sporazum o primiriju u Minsku u veljači 2015. uglavnom nije bilo sukoba velikih razmjera u Donbasu. I dalje se nastavila razmjena vatre između vladinih snaga i proruskih separatista, ali radilo se samo o sporadičnim incidentima. To se promijenilo 29. siječnja kada su izbili sukobi u gradu Avdiivki. Više od 20 civila i vojnika je ubijeno, a veliki broj je ranjen u najžešćem bombardiranju, kako je priopćila Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), koje je zabilježeno otkad je počeo rat 2014.

Kijev je okrivio Rusiju za posljednje sukobe i postoje dokazi koji to potkrepljuju. Tri dana prije izbijanja sukoba glasnogovornik ukrajinskog ministarstva obrane Oleksander Motuzjanjk upozorio je na rusko vojno nagomilavanje uzduž ukrajinske granice u Rostovskoj regiji. Idućeg dana Rusija je upozorila Stalno vijeće OESS-a na povećani rizik od eskalacije sukoba u Donbasu. Međutim, nema dokaza da su redovni ruski vojnici umiješani u sadašnje sukobe.

''Ukrajina sve česšće upada u sivu zonu''

"No, napredovanje Kijeva također je pridonijelo rasplamsavanju rata. ...Ukrajina sve češće upada u 'sivu zonu' - ničiju zemlju između vladinih snaga i separatista uzduž bojišnice gdje su se sukobljavali otkad je potpisan prvi neuspjeli mirovni sporazum u rujnu 2014.", piše Foreign Policy i dodaje da su separatisti nedavno počeli upadati na ničiju zemlju koja se pretvorila u zonu sukoba.

Na mnogim mjestima uzduž bojišnice samo nekoliko stotina metara dijeli vladine snage od proruskih separatista. Predstavnik promatračke misije OESS-a u Ukrajini izrazio je zabrinutost zbog nagomilavanja teškog naoružanja i zbog vojnih položaja u sivoj zoni, upozorivši da bi lokalni sporazumi o primirju mogli nagnati obje strane da stvore "novu realnost" na terenu kako bi u budućnosti pregovarali s boljih pozicija.

Istodobno je ured ukrajinskog predsjednika iskoristio eskalaciju kako bi podsjetio Trumpa na cijenu politike približavanja s Rusijom. "Radi se o teškom granatiranju. Tko bi se usudio govoriti o ukidanju sankcija u takvim okolnostima?", upitao je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko u video obraćanju postavljenom na internet 31. siječnja.

Isprovocirana eskalacija?

U međuvremenu je Putin optužio Ukrajinu da je isprovocirala eskalaciju kako bi ju iskoristila u svoju korist. Po njegovim riječima, Kijev je sada prisiljen "popraviti odnose sa sadašnjom američkom administracijom" nakon što je na predsjedničkim izborima 2016. podržavao bivšu američku državnu tajnicu Hillary Clinton.

Ukrajini, nastavio je Putin, "treba novac i to odmah, a najbolji način da dobijete novac od EU-a... Sjedinjenih Država i financijskih institucija je da se predstavite kao žrtva agresije".

Ukrajinska javnost i politička elita i dalje nisu sklone kompromisima u istočnoj Ukrajini. Iako ankete pokazuju da je vojni sukob u Donbasu i dalje najvažnije pitanje za Ukrajince, samo 9,2 posto stanovništva smatra sporazume iz Minska pozitivnimima.

"Čak i oni koji zagovaraju manje drastičan kompromis našli su se na udaru kritika u ukrajinskom polariziranom političkom ozračju", piše Foreign Policy navodeći kao primjer Nadiju Savčenko, ukrajinsku pilotkinju koja je dvije godine provela u zatvoru u Rusiji zbog politički motiviranih optužbi i u to vrijeme bila slavljena u domovini kao junakinja. Nju su tvrdolinijaši u siječnju proglasili izdajnicom zbog zagovaranja izravnih pregovora kako bi se postiglo mirno rješenje sukoba na istoku zemlje. (Hina)

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju